Evo što kažu iz Hrvatske gospodarske komore o rastu BDP-a

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je bolji podatak nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,4 posto na godišnjoj razini. Pritom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 2 do 2,8 posto.

Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan (2,8 postotnih bodova), a među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava, koja je po podacima DZS-a u prva tri mjeseca porasla 2,5 posto.

"Rastu osobne potrošnje doprinio je nastavak nominalnoga i realnoga rasta neto plaća, očiti lagani oporavak sklonosti potrošnji te i nadalje prisutan učinak pada prosječne cijene sirove nafte i naftnih derivata na raspodjelu raspoloživog dohotka. Praćenje kreditnih plasmana stanovništvu otežano je zbog učinaka konverzije kredita u švicarskim francima, ali krediti i dalje ne predstavljaju temelj za rast osobne potrošnje te se ukupna razina zaduženosti po tim plasmanima smanjuje", komentiraju u HGK .

Navode i kako je rast robnog izvoza za 9,4, ali i izvoza usluga za 4,6 posto potpomognut nastavkom oporavka na razini cijele Europske unije, čija je dinamika rasta od 1,7 posto bila na razini prošlogodišnje.

Posebno važnim u HGK ističu podatak da je nastavljen i znatan rast bruto investicija u fiksni kapital i to po stopi od 4,3 posto, višoj nego u svim prošlogodišnjim kvartalima. Takva kretanja ukupne potražnje utjecala su na oporavak proizvodnje roba i usluga te je najveći utjecaj na rast BDP-a u prvom kvartalu imala prerađivačka industrija, ocjenjuju u HGK.