NEPRAVEDAN SUSTAV

Evo koliko stvarno zarađuju državni službenici; administrator u ministarstvu ima veći koeficijent od medicinske sestre

Autor

pv/Marina Šunjerga/večernjilist

Da je sustav koeficijenata nepravedan, vidi se iz činjenice da je koeficijentom bolje valoriziran administrator u ministarstvu nego policajac i medicinska sestra.

28.10.2019. u 09:34
Ispiši članak

Unatoč povišici osnovice za sve zaposlenike javnog sektora, pa i zaposlenike u obrazovanju, koje je Vlada najavila, a i ugradila u projekciju proračuna za 2020. godinu, štrajk u školama ne posustaje, a koalicijski partner HDZ-a u Vladi, Hrvatska narodna stranka, najavljuje da neće podržati prijedlog budžeta ako se u njega ne ugradi kompenzacijska mjera za učitelje i nastavnike koja bi mogla stajati nešto više od 150 milijuna kuna.

Plenković ima dvije opcije: ili će ostati bez koalicijskog partnera ili će popustiti, ali, ako popusti obrazovanju, otvara se mogućnost da sve ostale skupine istim metodama pokušaju utjerati svoja prava.

U javnim službama najniži koeficijent je 0,72, a ima ga bolničar. Tako je bolničar lošije pozicioniran od daktilografa u državnoj službi.

Ipak, sama primanja ne odgovaraju razlici u koeficijentima jer su realne isplaćene plaće u sustavu javne i državne službe uvećavane godinama ugovaranjem posebnih dodataka.

Stoga je Večernji list pribavio platne liste nekoliko zaposlenika javnog sektora iz kojih je vidljivo koja su realna primanja liječnika, medicinskih sestara, administratora u ministarstvima te učitelja i nastavnika. Liječnici imaju najdužu platnu listu jer im se posebno obračunavaju redovni radni sati vikendima i blagdanima, imaju liječnički dodatak koji, ovisno o području medicine za koje su specijalizirani, uvećava primanja za deset do 20 posto, položajni dodatak ovisno o hijerarhiji radnog mjesta, dodatak za pripravnost, posebne uvjete rada, dežurstvo...

U zdravstvu je takvih dodataka čak 530, za svako radno mjesto postoji po jedan do dva dodatka. Unatoč tome liječnici koji rade u bolnicama nisu dobro plaćeni. Njihova osnovna plaća, bez dežurstava, kreće se u rasponu od 8000 kuna do 11.000 kuna, a riječ je o ljudima koji su visoku stručnu spremu dogradili specijalizacijom i školovali se najmanje četiri godine dulje nego ostali visokoobrazovani zaposlenici javnog sektora. Ono što povećava njihova primanja su dežurstva i prekovremeni radni sati.

Liječnici uglavnom rade najmanje 30 prekovremenih radnih sati mjesečno, odnosno odrade svaki mjesec još puna četiri radna dana.

Iz platne liste jednog specijalizanta na odjelu patologije i citologije tako je vidljivo da bi bez dežurstava na kraju mjeseca zaradio svega 8500 kuna, ali zahvaljujući četiri dežurstva i naknadi za prijevoz država mu isplati oko 11.700 kuna.

Plaća specijalizanta bez dežurstva gotovo je jednaka onoj nastavnika savjetnika u srednjoj školi koji zaradi 8423 kune te primi još 290 kuna naknade za prijevoz. Takva primanja, koja su se uvećala za 920 kuna u mandatu ove Vlade, stekao je nakon 29 godina staža u školi i zahvaljujući činjenici da je magistar znanosti.

Država svima valorizira viši stupanj obrazovanja pa se dobiva uvećanje plaće za osam posto u slučaju magisterija te 15 posto za doktorat. Bez tog dodatka ovaj bi nastavnik imao plaću 7600 kuna mjesečno. Njegov kolega iz osnovne škole nakon 25 godina staža prima neto plaću 7455 kuna te 290 kuna naknade za prijevoz.

Ipak, ovi podaci zorno dokazuju da učitelj ili nastavnik karijeru ne završavaju s najnižim plaćama u sektoru kako ističu, a da nije točno da imaju najniže koeficijente među visokoobrazovanima jer, primjerice, medicinska sestra s visokom ili višom stručnom spremom, koja radi u bolnici ima osjetno manji koeficijent od učitelja i nastavnika.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.