Evo kakva je reakcija bankara čim se takne u njihov ekstraprofit

Vlada je u četvrtak usvojila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obveznim odnosima, kojima bi se snizile zatezne kamate građanima i gospodarstvu. Predloženim izmjenama, visina stope zakonskih zateznih kamata za odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osoba javnog prava snizit će se sa sadašnjih 15 na 10,14 posto, a za poslovne transakcije između poduzetnika i poduzetnika i osobe javnog prava, u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, sa sadašnjih 12,14 na 10,14 posto.

U ostalim odnosima uređenim Zakonom o obveznim odnosima (onima koji nisu odnosi iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava, primjerice, ugovorni odnosi u kojima barem jedna strana nije trgovac; izvanugovorni odnosi) snizit će se visina stope zakonskih zateznih kamata sa sadašnjih 12 na 8,14 posto.

Komentirajući te izmjene, iz HUB-a ističu da odredbe kojima se ograničavaju ugovorne kamate postoje i u nekim drugim zemljama EU, no navode i da je ovo najoštrije ograničenje od svih te ne razlikuje više raznih vrsta kredita po rizičnosti, već kredite samo dijeli na stambene i potrošačke.

Dodatni problem u HUB-u vide u odredbama Zakona o potrošačkom kreditiranju, koje uz tržišna ograničenja "postavlja dodatno ograničenje, koje se bez ikakvog razloga vezuje na zakonsku zateznu kamatu za pravne osobe".

"Predloženo dodatno spuštanje maksimalnih ugovornih kamata svodi se na izravno uzimanje prihoda financijskim institucijama i teško se može naći opravdanje za to. Pogotovo jer Hrvatska već ima kamatne stope koje su među najnižima u usporedivih 11 zemalja EU, među kojima su i neke zemlje eurozone. Jedino za stambene kredite smo negdje po sredini ljestvice, ali na njih ova ograničenja ne bi imala utjecaja", navode iz HUB-a.

Dodaju kako su predložena ograničenja restriktivnija nego u drugim zemljama EU "koje uopće ograničavaju ugovorne kamate, a to je manje od pola zemalja članica, no i one to čine u cilju sprečavanja lihvarenja, a ne pokušaja 'zaštite potrošača' administrativnim smanjivanjem kamata".

"Uostalom opširna studija EK objavljena krajem 2010. godine, pokazala je da ograničavanje ugovornih kamata nema pozitivnih efekata te je slijedom toga odustala od europskog propisa koji bi se time bavio", naglašavaju iz HUB-a.

Za predložene izmjene koje se odnosi na zatezne kamate za pravne osobne, između pravnih osoba i za potrošače, pak, u HUB-u kažu da "iako nisu sasvim uobičajene u drugim zemljama EU, one se mogu prihvatiti, pogotovo jer dovode do toga da se najviša zakonska zatezna kamata za pravne osobe u EU svede na niži iznos, ali za ostale dvije zatezne kamate mogu se naći i primjerenija rješenja".

Pritom iznose svoj stav kako je samo zakonsku zateznu kamatu za pravne osobe potrebno regulirati propisima, jer to zahtijeva direktiva EU o kašnjenjima u plaćanju.

Bankari ističu i kako se zatezna kamata inače može slobodno ugovarati između pravnih osoba i ona u pravilu nije limitirana, osim na nekim razinama, da se izbjegne lihvarenje, a njezina visina može dokazati i spremnost kupca da poštuje rokove plaćanja.

Za zakonsku zateznu kamatu za potrošače, pak, ističu da ona nije uređena propisima EU i zemlje članice imaju slobodu njenog propisivanja, ali da je ona obično uređena kako se ne bi morala navoditi u individualnim ugovorima. To ima smisla, kažu bankari, jer ona treba imati neki kazneni element.