Evo čiji je glas presudio za proračun: Zanimljivo što su vladajući učinili prije glasovanja

Uz njezin, prihvaćeni su i amandmani oporbenih IDS-a i NPS-a, te su postali sastavnim dijelom proračuna. IDS, za kojeg se spekuliralo da je među onima koji bi mogao glasovati za proračun i u konačnici biti novi partner za tanku saborsku većinu, bio je suzdržan, dok dvojica zastupnika Nezavisne platforme sjever, nisu glasovala. Od 133 zastupnika, koliko ih je glasovalo za proračun, 'za' ih je bilo 77, dvojica suzdržana, a 54 protiv. Država u idućoj godini planira u svoju blagajnu uprihoditi 35, 7 milijardi eura, dok bi joj rashodi trebali biti 39, 8 milijardi. Očekuje se gospodarski rast od 2,7 posto, a glavni pokretač rasta BDP-a trebala biti domaća potražnja, dominantno osobna potrošnja. U idućoj se godini očekuje daljnji pad udjela javnog duga u BDP-u, na 56 posto, dok bi deficit konsolidirane opće države trebao biti 2,9 posto, isto kao i u 2025. godini.

Prije nego je glasovao o proračunu, Sabor se izjasnio o amandmanima na proračun i prateće financijske planove, njih oko 270, slijedio je Vladino opredjeljenje, pa uz izuzetak njih 15, sve ostale odbio. Među tih 15, šest su predložili zastupnici većine, a 11 oporbeni - nezavisna Boška Ban, Dubravko Bilić i Ivica Baksa iz Nezavisne platforme Sjevera i Klub IDS-a, svi su postali sastavnim dijelom proračuna.   Slijedom oporbenih amandmana, država je, uz ostalo, izdvojila sredstva za obnovu zračne luke Pula, obnovu Eufrazijeve bazilike, sanaciju ušća rijeke Mirne, zaštitu Novigrada-Cittanove od bujičnih poplava, izgradnju srednje škole u Ludbregu, dogradnju i opremanje Doma za starije i nemoćne u Čakovcu.

Zahvaljujući amandmanima Ivana Penave (DP), HDZ-ovih Ljubomira Kolareka i Josipa Đakića, Marijane Petir (NZ) i Željka Lackovića (Nezavisni) država je izdvojila 8, 1 milijuna eura za izgradnju ekonomske škole u Vukovaru, 3, 5 milijuna eura za dogradnju osnovne i srednje škole u Prelogu oko 1,4 milijuna eura za potrebu revitalizacije i dogradnje kompleksa Stari grad u Đurđevcu, 250 tisuća eura za izgradnju Hodočasničkog centra "Kardinal Alojzije Stepinac". Prije samog glasovanja o proračunu, i vladajući i oporba, u formi zahtjeva za stankom, ponovili su svoje viđenje o glavnom financijskom dokumentu države. Oporba ustrajava da je on neodrživ, relativizira tvrdnje vladajućih da je proračun i razvojan i socijalan i održiv.

FOTO: Damjan Tadic / CROPIX

Lalovac (SDP): Proračun neće izdržati, Penava (DP): Dobro je posložen

Proračun za 2026. godinu neće izdržati, prognozira Boris Lalovac (SDP), dodajući kako "opet" neće biti dovoljno za mirovine, plaće. Nakon što smo završili raspravu o proračunu, uz očekivanja da će inflacija iduće godine biti 2, 8 posto, Državni zavod za statistiku demantirao je Vladu, u studenom je inflacija opet ubrzala, kazao je i upozorio na daljnja poskupljenja energije, dopunskom osiguranja itd. I Sandra Benčić (Možemo) tvrdi da proračun za 2026. nije održiv. Glavnina prihoda ovisi mu o PDV-u, porezu koji najviše pogađa one koji imaju najmanje, kao i "Plenkovićeva inflacija", kazala je.

Upitala je i koji je smisao gospodarskog rasta, ako umirovljenici ne mogu živjeti od mirovine, zdravstvo je u rasulu, a Vlada povećava cijenu dopunskog zdravstvenog osiguranja. Vladajućima koji ustrajavanju da je proračun razvojan, uzvraća „vaš se razvoj temelji na špekulaciji i eksploataciji, puna su vam usta domoljublja, a ono što smo teško obranili u ratu izgubit ćemo u gruntovnici“, misleći pritom na tri 'Bačićeva zakona'.

Vladajući DP i HDZ ne slažu se s tim ocjenama, a Ivan Penava (DP) ističe da je proračun iznimno dobro složen, posebno s obzirom na geopolitičke okolnosti. Proračun je i razvojan i socijalan i demografski nastrojen, naglasio je, posebno zadovoljan državnim izdvajanjima za Vukovar. Miro Totgergeli (HDZ) poručuje pak da proračun ima snažnu socijalnu komponentu, najvažnije stavke u njemu su one za mirovine, milijarda više nego ove godine, za plaće u javnim službama, za socijalne pomoći i naknade. Točno, neke su cijene rasle, ali 2013. godine litru dizela plaćali smo euro i pol, a danas, 1,46 eura, naveo je.

FOTO: Tomislav Kristo / CROPIX

Sabor izmijenio Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima

Sabor je u petak izmijenio i Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima kojem je cilj revitalizacija tih područja te se uvodi novi model stambenog zbrinjavanja i otkupom, a ne samo najmom, neuseljivog stana u državnom vlasništvu. Ključna novina je i darovanje građevnog materijala za popravak stana u zadnjoj etaži ili potkrovlju etažirane obiteljske kuće. Također, povećavaju se iznosi za dodjelu građevinskog materijala s 25 na 50 posto zbog rasta cijena građevinskih proizvoda i usluga, te se izjednačava iznos najamnine za sve korisnike stambenog zbrinjavanja na području njegove primjene. Tako će na čitavom potpomognutom području najamnina u državnim stanovima i državnim kućama iznosit 36 centi po kvadratnom metru.

Osim toga, zakonom se dodatno uređuje stambeno zbrinjavanje hrvatskih iseljenika, potomaka iseljenika i članova njihovih obitelji koji se vraćaju u Hrvatsku, u suradnji s Ministarstvom demografije. Prihvaćen je zaključak saborskih radnih tijela kojim se ocjenjuje kako postoje posebno opravdani razlozi za povratno djelovanje odredbi članka 26. Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona  o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima.  Parlament je u hitnom postupku izmijenio i Zakon o mjerama ograničavanja kojima se jasnije definiraju kaznena djela i sankcije za kršenje mjera EU uvedenih Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, a nacionalno zakonodavstvo usklađuje s direktivama EU. 

Kroz EU direktivu jasnije se definiraju ključni pojmovi, kao što su imovina, gospodarski izvoz, povezane osobe te radnje koje se smatraju kršenjem mjera ograničavanja koje je EU uvela kao pritisak na Rusiju zbog agresije na Ukrajinu, a što uključuje prikriveni prijenos imovine, posredničko djelovanje, izmjene imovine ili upravljanje portfeljem u svrhu izbjegavanja sankcija. Za kršenje mjera propisuje se i kazna zatvora od  šest mjeseci do pet godina. Regulira se i prikupljanje statističkih podataka o kaznenim djelima kršenja sankcija te njihovo slanje Europskoj komisiji i periodično javno objavljivanje. Subjekti koji primjenjuju mjere ograničavanja obvezni su provjeravati podatke osoba i imovinu i čuvati dokumentaciju 10 godina, a reguliraju se i pitanja ovrhe koje provodi FINA, nad zamrznutim sredstvima, kao i dostava podataka od strane kreditnih institucija. Povećava se nadzor nad financijskim tokovima, a HNB i HANFA dužne su izvještavati Ministarstvo financija o primjeni mjeri ograničavanja. 

Ali to nije jedini

Po hitnom postupku izmijenjen je i Zakon o reviziji kojim se pojednostavljuje sustav stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora. U cilju pojednostavljenja sustava stručnog usavršavanja trogodišnje razdoblje u kojem ovlašteni revizor ima obvezu stalno stručno se usavršavati, počinje od dana izdavanja odobrenja za rad. Osim toga, ukida se obveza stalnog stručnog usavršavanja po strukturi na godišnjoj razini, ukida se obveza prikupljanja 35 sati godišnje, kao i obveza skupljanja 30 sati iz osnovnih aktivnosti na godišnjoj razini.

Izmijenjen je i Zakon o računovodstvu kojim se za dvije godine odgađa početak izvještavanja o održivosti za dio velikih, te srednje i male poduzetnike, odnosno za drugi i treći krug obveznika. Po hitnom postupku izmijenjen je i Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara čime je stvoren normativni okvir za dovršetak radova na obnovi zgrada sa statusom kulturnog dobra na području Zagreba koji se financiraju iz EU i nacionalnim sredstvima.

Saborski zastupnici pred ključnim glasovanjem: Od oko 270, Vlada odobrila 15 amandmana

Ministarstvo kulture i medija od 1. siječnja 2026. preuzet će obavljanje upravnih i stručnih poslova zaštite i očuvanja kulturnih dobara na području Grada Zagreba koje je obavljao zagrebački Gradski ured za zaštitu spomenika kulture i prirode. No, uvodi se i prijelazno razdoblje pa će tako nadležno gradsko tijelo do 31. kolovoza 2026. nastaviti obavljati upravne i stručne poslove zaštite i očuvanja kulturnih dobara predviđenih zakonom za područje Grada Zagreba jer je kraj lipnja rok za iskorištenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Ministarstvo kulture će, uz njihovu prethodnu suglasnost, preuzeti djelatnike zagrebačkog Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.