'Europskim novcem skriva se neefikasnost države': Što kad taj novac prestane stizati?

Državni proračun tako za 2024. godinu iznosi 28 i pol milijardi eura, a rashodi bi trebali iznositi 32,6 milijardi eura. Raste BDP, a inflacija pada, kao i udio javnog duga. Premijer Andrej Plenković tvrdi da je proračun održiv i ambiciozan.

HDZ-ov Marko Pavić rekao je za HRT kako je ovo već osmi proračun koji Vlada Andreja Plenkovića donosi u Sabor.

"Proračun je ambiciozan, rastu rashodi 3,3 milijarde kuna. On je isto tako održiv, prepoznaje potrebe naših građana i gospodarstva. Proračun uvažava da smo već godinu dana u eurozoni, ovo je drugi proračun koji donosimo u eurima. Osiguravamo rast od 2,8 posto gospodarstvu, ali isto tako uvažavamo potrebu za značajnim povećanjem plaća, mirovina i svih stupova socijalne sigurnosti za naše građane", istaknuo je Pavić.

Cijene u Hrvatskoj i dalje samo rastu: Hrana ipak nije ključni faktor

"Pored toga, otvaraju se značajna nova prava. Dvostruko više djece će imati dječji doplatak, 500.000 djece će imati pravo na dječji doplatak, uz besplatne udžbenike, besplatan prijevoz i besplatan obrok. Značajna su sredstva za obnovu, ali isto tako je 25 milijardi eura osigurano do 2030. koji će omogućiti i okvir za razvoj gospodarstva i ulaganje u digitalnu i zelenu tranziciju", naglasio je Pavić.

Trebalo se ambicioznije ići s rastom plaća

Saborska zastupnica iz platforme Možemo! Sandra Benčić rekla je da nije samo po sebi problem što rashodi rastu nešto više nego prihodi zato što je u ovom trenutku javni dug unutar svih granica unutar kojih treba biti.

"Smatram da se ambicioznije trebalo ići s rastom plaća u javnom sektoru jer je to jedini način da pokrenemo generalni rast plaća u narednih pet do sedam godina unutar kojih apsolutno moramo hvatati prosjek plaća EU-a. Ako ne hvatamo prosjek plaća EU nama će se odljev ljudi iz Hrvatske nastaviti. Ponovit ću da je 260.000 ljudi, što je jedan cijeli Split i Rijeka zajedno, otišli su od 2016. godine nadalje iz Hrvatske i mislim da je to jedan od prioriteta", poručila je Benčić.

HSLS-ov Dario Hrebak rekao je kako je dobro da imamo dosta veliki udio europskog novca u proračunu.

FOTO: HRT

"To znači da ćemo imati renesansu sljedeće godine u infrastrukturi, gradit će se škole, vrtići, znam da se gradi škole u Zagrebu, u Bjelovaru, vrtići isto tako ogromna količina. Dižemo polako tu infrastrukturu i živimo na tim europskim fondovima. Ono što nije dobro kod europskih fondova je to da moramo paziti kako kad jednom nestane tog ogromnog novca", upozorio je Hrebak.

Što smo učinili da naša država bude efikasnija?

Ivana Posavec Krivec iz Socijaldemokrata naglasila je da mi danas s europskim novcem zapravo skrivamo neefikasnost naše države.

"To je ono što se trenutno ne vidi, a što će se možda vidjeti za sljedećih nekoliko godina. Nažalost, mi nismo sav taj silni novac uložili u to da stvorimo dodatnu vrijednost koja će nas održati kada prestane taj europski novac dolaziti", rekla je.

FOTO: HRT

Spomenula je da se vidi kako primjerice jaka gospodarstva kao što su Njemačka, koja puni europski proračun pa time onda pomaže i nama, je u granici nečega što bi se sutra moglo zvati recesijom. Tvrdi da se postavlja pitanje kako će se to kasnije manifestirati i na druge zemlje Europske unije.

"Otvara se pitanje što će biti nakon 2027., 2028. ili 2029. godine i na koji način će Hrvatska pružiti otpor takvom možda tada oslabljenom vlastitom gospodarstvu. Postavlja se pitanje što smo mi učinili da naša država bude efikasnija, da naša ogromna državna potrošnja koja je za sada na razini otprilike 40 posto, a tu moram reći da smo u rangu s najrazvijenijim europskim državama (Finska, Danska, Njemačka, Belgija) za kojima kaskamo oko 30 posto. Toliko smo manje razvijeni od tih država, a imamo istu razinu potrošnje. To je nešto što nije dobro i na što mi skrećemo pozornost", kazala je.