Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima

Točan broj žrtava nacizma, fašizma i komunizma (u brojnim inačicama), teško je odrediti. No, neosporno je da se radi o desetcima milijuna ljudi, možda i preko stotinu milijuna. Ubijani su jer su bili nepoćudne rase, nacionalnosti, vjere, jer su drugačije govorili ili mislili... jer se nisu uklapali u koncept oktroirane državne i kolektivne svijesti. I u ime tog kolektiviteta ubijana je misao i identitet pojedinca. Ubijan je čovjek. Neizbrojiv je broj.

Komunizam, nacizam i fašizam krvavo su obilježili svjetsku, europsku pa i hrvatsku povijesti. Te ideološke sklopove i njihove prakse nazivam smećem dvadesetog stoljeća. Jesmo li ga očistili i na pravi način se suočili s njim? Često slušamo o "suočavanju s prošlošću" i problemu koji u Hrvatskoj imamo s time.

Poistovjećivanje antifašizma s komunističkim režimom najveći je problem i manipulacija. To je, u stvari, brutalna negacija antifašizma, s ciljem zaštite komunističke diktature i njezinih protagonista, ponajprije "velikog vođe" - voljenog maršala. Sve odreda zločinaca od formata. Kad će, napokon, ti i takvi doživjeti jasnu i nedvosmislenu osudu i od tzv. ljevice u Hrvatskoj? Kad će ta, tzv. lijeva opcija, pokazati empatiju i poštovanje prema žrtvama krvave komunističke diktature hrvatskog naroda i priznati da je Josip Broz Tito bio zločinac.

Europa je imala snagu i poštenje i zato postoji ovaj spomendan. 23. kolovoza 1939. Joachim von Ribbentrop i Vjačeslav Mihajlovič Molotov potpisali su Sporazum o prijateljstvu i državnim granicama. Sporazum o crveno-crnom zlu. Budimo danas u mislima sa svim njihovim žrtvama, pomolimo se za njih i recimo odlučno NIKAD VIŠE...