u okviru programa IPA
Europska unija projekte razminiranja u Hrvatskoj financirala s gotovo 5,16 milijuna eura
Na završnoj konferenciji projekata "Razminiranje područja uz granicu s Bosnom i Hercegovinom u Ličko-senjskoj županiji" i "Razminiranje socioekonomske infrastrukture u Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Zadarskoj županiji“ istaknuto je kako je razminirano ukupno više od 5,7 milijuna četvornih metara minski sumnjivog područja te da je ukupna vrijednost projekata viša od 6 milijuna eura.
Europska unija je projekte financirala s gotovo 5,16 milijuna eura, dok je iz državnog proračuna za njih izdvojeno nešto više od 910,5 tisuća eura, rečeno je na skupu održanom u petak u Europskoj kući.
Za njihovu su provedbu krajem 2016. godine Hrvatski centar za razminiranje (HCR) i Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) potpisali tri ugovora o bespovratnim sredstvima.
U Ličko-senjskoj županiji razminirano je gotovo 4,4 milijuna četvornih metara, odnosno uklonjena su 22 minska polja,a u Sisačko-moslavačkoj županiji razminirano je nešto manje od 1,37 milijuna četvornih metara, odnosno uklonjena su 23 minska polja.
Uspješnom realizacijom ovih projekata povećavamo sigurnost i stvaramo uvjete za socio-gospodarski oporavak očišćenih krajeva, istaknuo je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Kako je naša granica ujedno i vanjska granica Europske unije, razminiranjem na području Republike Hrvatske izravno doprinosimo europskoj sigurnosti, a zbog pristupanja Schengenu to je ujedno i naša obaveza, istaknuo je ministar.
Realizacijom tih projekata bliže smo ispunjavanju uvjeta za ulazak u Schengen, doprinosimo većoj sigurnosti policijskih službenika zaduženih za zaštitu državne granice, sprječavanju ilegalnih aktivnosti u pograničnom području te pozitivno utječemo na pograničnu suradnju sa susjednom Bosnom i Hercegovinom, kazao je ministar.
Od 1998. godine, Europska unija je za razminiranje u Hrvatskoj izdvojila nešto više od 96 milijuna eura, pri čemu se znatan porast udjela europskih sredstava bilježi od 2015. godine. Dinamika takvih projekata, rekao je, uvelike ovisi upravo o financijskim sredstvima, a porast udjela europskih sredstava ubrzao je razminiranje i sam proces učinio učinkovitijim i sigurnijim.
Ministarstvo unutarnjih poslova, koje brine o sustavu sigurnosti, ulaže napore da svi uključeni u ovaj proces nastave i dalje zajednički i kvalitetno raditi na minskom čišćenju, što će povećati sigurnost i razvoj, danas još uvijek minama ugroženih lokalnih sredina, a time i čitave naše domovine, naglasio je ministar. Pozitivno utječemo na pograničnu suradnju sa susjednom Bosnom i Hercegovinom, a paralelno jačamo i sigurnost policijskih službenika koji rade na zaštiti državne granice, što je meni, kao ministru unutarnjih poslova, izuzetno bitno, dodao je.
Istaknuo je da je borba s minama u Hrvatskoj primjer uspješnog zajedničkog djelovanja čija bi se organizacija i poslovna ozbiljnost mogle primijeniti i u drugim područjima.
Na upit novinara je li potpuno razminiranje preduvjet hrvatskog ulaska u schengenski režim granica, Božinović je odgovorio kako posredno jest budući da je sigurnost graničnog područja uvjet za schengen.
Ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Zdravko Modrušan ocijenio je kako je završen uspješan projekt koji je u visini od 85 posto financirala EU, za 6 milijuna eura razminirano je 6 kvadratnih kilometara, uklonjeno 45 minskih polja. Trenutno je u RH još uvijek 407 kvadratnih kilometara minski sumnjivih površina na području 59 gradova i općina u 9 županija. Naglasio je kako protekle i ove godine prvi put nakon 1990. nije bilo žrtava i stradavanja od zaostalih mina.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.