Ekonomist tvrdi da je iza Hrvatske neuspjeli projekt: 'Kao što je bilo u Jugoslaviji 1988.'

Govoreći o domaćoj ekonomiji, Vidaković je ustvrdio da je Hrvatska praktički odustala od razvoja poljoprivrede i industrije, dok se snažno oslonila na turizam i europske fondove. "Ova godina u stvari definitivno predstavlja kraj dugoročnog cilja Hrvatske da se riješi neproduktivnog dijela ekonomije. Nismo konkurentni u poljoprivredi i proizvodnji, ta dva segmenta kontinuirano padaju, a cijelo vrijeme govori se da smo turistička zemlja i da trebamo imati što veći utjecaj EU fondova.

To smo postigli. Imamo Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), ali u tom planu nikad nismo rekli što se dogodilo s poljoprivredom i industrijskom proizvodnjom. Samo cijelo vrijeme govorimo kako povlačimo novac iz EU fondova", kazao je. Dodao je kako se premijer Andrej Plenković hvali kako je Hrvatska od tog plana dobila pet milijardi eura bespovratnih sredstava, dok su u isto vrijeme banke povukle toliki iznos dividendi iz Hrvatske. Kako su bili uništeni mali poljoprivrednici, rekao je Vidaković, tako se sada uništava male iznajmljivače u turizmu.

"Imamo izrazito nakaradnu i degeneričnu strukturu ekonomije, ali to ne znači da ta struktura ne može biti uspješna sljedećih nekoliko godina. Imamo novac koji dobivamo iz EU fondova, a bavimo se obnovama fasada. Imamo veliki rast BDP-a. A da bi imali rast plaća, politika mandatorno naređuje dizanje plaća u javnom sektoru i državnim poduzećima. Istovremeno, da bi se zadovoljila glad poslodavaca i stranaca za profitom, plaće u privatnom sektoru ne rastu jer se nekontrolirano uvozi radna snaga", kazao je Vidaković.

FOTO: Unsplash

To je bilo veće od uvođenja eura

Prema njemu, to je jedini način da se svi balansi zadovolje i da svi dobiju profit koji žele. "I to sve ide dok se ima novca u proračunu. Zato je nužno održavanje inflacije. Pa premijer je triput zaredom dobio izbore. Da narod nije sretan ne bi tako glasao", dodao je. Smatra da je uvođenje eura bio neuspjeli projekt. "Rekli su da će euro donijeti niže kamatne stope. Nije, donio je više kamatne stope. Prije uvođenja eura Hrvatska se čak zaduživala po negativnim kamatnim stopama na kratkoročne blagajničke zapise.

Drugo, reklo se da će euro poboljšati našu ekonomsku konkurentnost. Ni to se nije dogodilo. Imamo veću inflaciju nego ostatak Europe, što znači da sada kad imamo fiksni tečaj kao i cijela Europa, cijena naših proizvoda raste. A to znači da konkurentnost naših proizvoda pada", ustvrdio je. Za državne obveznice je rekao da su najveći ekonomski događaj u povijesti Hrvatske.

"Kada je država ponudila državne obveznice to je bio ekonomski najveći događaj u povijesti Hrvatske, veći od uvođenja eura. Prvo, jer povećava financijsku pismenost. Drugo, tržište dionica kod nas nije razvijeno. Mali segment malih i srednjih poduzetnika je to prepoznao i rekao da ne može drugačije ostvariti svoje projekte nego da ide na javnu ponudu obveznica širokim masama. Tako su isfinancirali svoje projekte. A građanima je omogućeno da drže novac u trećem elementu, u nečemu što donosi fiksne prihode. Nije volatilno kao dionica, a nije ni nekretnina", objasnio je.

FOTO: Goran Mehkek / CROPIX

Tri ključna događaja u svijetu

"Ključno je da se dogodi kolanje kapitala, da se zaobiđu banke koje štopaju novac iz perspektive rizika, Sada je to pokrenuto i kad krene, nadam se da neće stati. Ako se razvije tržište obveznica, pritisak na nekrentine će pasti jer će ljudi moći ulagati u dionice ono što sada ulažu u nekretnine", objasnio je ekonomist te je istaknuo tri događaja u svijetu koja smatra najvažnijima u ovoj godini. Prvi su izbori u Francuskoj koje smatra početkom strukturne inflacije u Europi.

"Ti su izbori bili dan kada je strukturna inflacija u Europi prerasla u političku nestabilnost. U dvije godine tamo imate pet premijera i predsjednika kojeg podržava 15 posto građana, a narod mu je na ulicama. U Njemačkoj je Friedrich Merz prvi kancelar koji nije izabran u prvom krugu i to je relativno gledano za Njemačku katastrofalan politički potres. A te dvije zemlje su osovina EU. Geoekonomija i geopolitika postaju fokus i sve primarne turbulencije nalaze se u domeni politike. Ekonomska nestabilnost će se pretvoriti u političku kao što je bilo u Jugoslaviji 1988. godine", predviđa Vidaković.

Iz Europe stiže hladan tuš: Cijene će i dalje rasti, građani moraju stegnuti remen

Drugim najvažnijim događajem ove godine u svijetu smatra gubitak značaja Europske unije koja će, po njemu, plaćati sav račun rata u Ukrajini, a ni o čemu neće odlučivati. Trećim ključnim događajem smatra rast kamatnih stopa. "Tržište obveznica je slomljeno, to je sad jasno. Japan je gotov i tamo kad krene kriza prelit će se na sav G7. Tamo je desetogodišnja obveznica iznad dva posto, što je najviša kamatna stopa u zadnjih 30 godina. Sve ostale kamatne stope, u Njemačkoj, Francuskoj... su na višedesetljetnim vrhovima, a istovremeno nema ekonomskog rasta i inflacija je jako niska", poručio je za N1.