VELIKO SLAVLJE NA JUGU ZEMLJE

U Dubrovniku fešta Sv. Vlaha, vijence položilo i izaslanstvo DP-a

Autor

mm/h

Svečanim misnim slavljem pred dubrovačkom katedralom Dubrovčani su u subotu proslavili 1052. Festu svetog Vlaha, zaštitnika grada, uz tradicionalnu procesiju s moćima svetog Vlaha u pratnji barjaka ulicama povijesne jezgre grada.

03.02.2024. u 15:11
Ispiši članak

Misno slavlje pred katedralom predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, koji je u propovijedi istaknuo kako je sveti Vlaho svoj zemaljski hod života i djelovanja usmjerio prema nebeskom životu, vječnom gledanju Boga u ljubavi.

Sveti Vlaho, kao i svaki drugi svetac, čovjek je svoga vremena i svojim životom i radom prenosio je svjetlo evanđelja prema okolnostima onog vremena. Okolnosti i načini života se mijenjaju, ali svjetlo i istina Evanđelja ostaju uvijek iste. Ne mijenja se Božja istina, ni milost koja je djelovala u svecima protekom vremena. Mijenjaju se samo oblici ljudskog života i misli i načini njihova očitovanja, rekao je Zgrablić.

"Svjesni smo da živimo u vremenu i kulturi kada su božanske datosti, tradicionalne kršćanske vrijednosti i moralni temelji dovedeni u pitanje. Čovjek se danas predstavlja i nameće kao gospodar života i smrti, njemu se prepušta odlučivanje što je moralno dobro ili moralno neprihvatljivo. Pojedincu se prepušta da odlučuje o svojim biološkim datostima, relativizira se poimanje svetosti braka i obitelji.

Tradicionalno puštanje golubica

Čovjek današnjice tapka u mraku svojih odluka, umjesto da se osloni na sigurne korake na koje nas je Bog u Kristu uputio i koje su nam svojom krvlju zasvjedočili sveti Vlaho i toliki drugi mučenici i sveci kroz dugu povijest Crkve", poručio je Zgrablić. U svečanim odijelima na misi su sudjelovali ovogodišnji festanjuli, pomorac kapetan Perica Baletić i obrtnik Vladimir Buć.

Festa je otvorena u petak popodne tradicionalnim puštanjem golubica i podizanjem barjaka ispred Crkve svetog Vlaha, a bit će zatvorena u nedjelju, 4. veljače procesijom i misom na Gorici svetog Vlaha te spuštanjem barjaka ispred parčeve crkve i misnim slavljem.

Festa svetog Vlaha uvrštena je 2009. na listu svjetske kulturne baštine, a ove godine su joj nazočili izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Andro Krstulović Opara, potpredsjednici Vlade Davor Božinović i Branko Bačić, potpredsjednica EK Dubravka Šuica, ministrice Nina Obuljen Koržinek i Marija Vučković, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, dubrovački gradonačelnik Mato Franković, državni tajnici i saborski zastupnici te velik broj hodočasnika.

FOTO:HINA/ Baldo Marunčić

U Dubrovniku i izaslanstvo Domovinskog Pokreta

Izaslanstvo DP-a, predvođeno predsjednikom Ivanom Penavom, saborskim zastupnikom i hrvatskim braniteljem Stipom Mlinarićem, uglednim članom DP-a i hrvatskim braniteljem Zlatkom Zaobornim te povjerenikom DP-a za Dubrovačko-neretvansku županiju Ričardom Milunom.

Polaganjem vijenca i paljenjem svijeća na dubrovačkom Groblju Boninovo odalo je počast poginulim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata u povodu Dana Grada Dubrovnika te Feste sv. Vlaha, zaštitnika toga grada.

Teška sudbina dubrovačke kapelice: Htjeli je zamijeniti za automobil, sada je prodaju za siću

Hrvatski branitelji herojskom požrtvovnošću branili su, i obranili, Dubrovnik u vrijeme Domovinskog rata, unatoč nezahvalnom geostrateškom položaju grada i odvojenošću od ostatka zemlje. Daleko nadmoćnija srpska JNA i četnici imali su namjeru dokopati se ovog hrvatskog dragulja, ali nisu uspjeli u svojem krvavom pohodu.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.