ZAŠTITA OMBLE

Dubrovačko smetlište Grabovica stavljeno u vodozaštitnu kategoriju; gradska vlast dala povjerenje tvrtki koja je zbog kriminala završila u stečaju

Autor

bl/h

Dubrovačko smetlište Grabovica stavljeno je u vodozaštitnu kategoriju koja ne odgovara stvarnom stanju, pri čemu je gradska vlast dala povjerenje tvrtki koja je zbog kriminala završila u stečaju, a ne stručnjacima i načelima zaštite prirode, rezultat je istraživanja novinara.

02.03.2021. u 08:35
Ispiši članak

Gradsko vijeće Grada Dubrovnika donijelo je 31. svibnja 2019. Odluku o zaštiti izvorišta rijeke Omble, uz prethodnu suglasnost Hrvatskih voda, na temelju elaborata zagrebačke tvrtke Ekotours. 

Za manje od 24 sata

Hrvatske vode odgovorile su Hini da su dajući suglasnost postupile po odredbama Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta. Prividna brzina vode na trasiranoj lokaciji iznosi 1,11 cm/s, a što odgovara brzinama za treću zonu sanitarne zaštite, pa je Odluka o zaštiti izvorišta Ombla sukladna važećim propisima, kaže se u odgovoru.

No, spomenuta brzina od 1,11 cm/s manja je od dvije koje je dobila tvrtka Geoaqua istražujući 2008., za elaborat koji je naručila Dubrovačko-neretvanska županija. Druga, znatno veća vrijednost, iznosila je 4,98 cm/s i kada je voda stigla za 23 sata, što lokaciju smješta u drugu vodozaštitnu zonu.

Autori elaborata Geoaque objašnjavaju da početak trasiranja podzemne vode izveden 18. ožujka 2008. jer je DHMZ za 18. i 19. ožujka prognozirao oborine od oko 20-tak mm po četvornom metru dnevno, što je bila povoljna prognoza za istraživanje.

Međutim, prognoze su se za te dane ostvarile tek u ispodpolovičnom opsegu, a prave oborine, u iznosu 58,3 mm po četvornom metru pale su tek 21/22. ožujka, kaže se. Te zadnje količina oborina dovela su do značajnog povećanja brzine toka, što je u konačnici i dovelo do pojave boje na osmatranom izvorištu, kaže se u izvješću.

Izviješće pokazuje da je kapacitet podzemnih kanala između Grabovce i Omble takav da negativni utjecaj s Grabovice može doći do Omble za manje od 24 sata, što odgovara drugoj zoni zaštite.

Hidrogeolog Hrvatskog geološkog instituta Andrej Stroj slaže se da je pravilnik o sanitarnim zonama glavna podloga za određivanje obuhvata zona sanitarne zaštite izvora pitke vode, ali napominje da je u njemu puno nedorečenosti, pa je na kraju obuhvat zona u kršu velikim dijelom stvar ekspertne procjene.

Postojeće istraživanje nedovoljan je pokazatelj stvarnog stanja i smatram da treba poduzeti veći broj trasiranja kako bi se dobila pouzdanija vrijednost, kazao je Stroj za Hinu.

Paviša: 'Džep' koji aktiviraju kiše

Dugogodišnji zaposlenik HEP-a u Dubrovniku inženjer Tomislav Paviša potvrdio je iz svog iskustva da se Grabovica nalazi u drugoj zoni.

Paviša je godinama pripremao prostor za izgradnju podzemne hidroelektrane u Ombli, koja je odbačena nakon studije utjecaja na prirodu koju je nametnula Europska komisija. On je za te potrebe vodio niz istraživanja, među kojima i trasiranja voda.

Grabovica se ne nalazi na trasi glavnih podzemnih tokova Omble, nego u jednom hidrološkom "džepu" koji se aktivira kad padne veća kiša. Grabovica može pola godine biti hidrološki neaktivna, ali kad padne jača kiša oborine stvaraju podzemni tok koji Grabovicu spaja s Omblom, kazao je Paviša.

Paviša je bio i predsjednik Nadzornog odbora Vodovoda u Dubrovniku, prije nego što je Vodovod naručio izradu elaborata od Ekotorusa, i tada je upoznao upravu i stručne ljude Vodovoda sa svojim nalazima, ali je napustio to mjesto, kaže, „jer nije imalo smisla“.

Na pitanje kako objašnjava da su vlasti ipak odlučile staviti Grabovicu u treću zonu, odgovara da to ne zna, ali misli kako je vjerojatno zato što "smatraju da nemaju gdje drugo sa smećem".

Elaborat Energoprojekta iz Beograda iz 1991., koji je Vodovod Dubrovnik angažirao prije rata, kaže da je druga zona zaštite Omble svuda gdje postoji koncentrirana infiltracija vode (aktivni ponori) koja je povezana s izvorima, gdje su zone s utvrđenim ili indiciranim podzemnim tokovima koji transportiraju vodu prema izvorima i dijelovi sliva u bližem zaleđu izvora koji su izgrađeni od karstificiranih karbonatnih stijena. Trasiranje iz 2008. je to potvrdilo za smetlište Grabovicu.

Izbrisani podaci

Hina je u svojim upitima ukazala na načelo predostrožnosti, jedno od ključnih načela Ugovora o funkcioniranju Europske unije, koje uneseno u hrvatski Zakon o zaštiti okoliša u članku 10  glasi:

"Odustat će se, odnosno neće se djelovati, obavljati djelatnost i/ili obaviti zahvati, koji imaju znanstveno dokazanu ili pretpostavljenu vjerojatnost štetnog i trajno štetnog utjecaja na okoliš, a osobito na sastavnice okoliša – bioraznolikost i krajobraz.“

Da je Grabovica u drugoj zoni uvjeren je hidrogeolog Ivan Antunović, vanjski suradnik tvrtke Ekotours, na temelju čijeg je elaborata donesena odluka Grada Dubrovnika.

Antunović je Hini izjavio kako smatra da se Grabovica nalazi u drugoj zoni i ističe da je u tekst elaborata unio takvo mišljenje. Nakon što njegova ocjena nije prihvaćena, Antunović je napustio taj projekt uz napomenu da kod sebe ima podatke iza kojih stoji.

U elaboratu tvrtke Ekotours utvrđena je samo niža vrijednost trasiranja Grabovice, a viša vrijednost izbrisana, iako su za trasiranja nekih bušotina u blizini, koje imaju vrlo slične podatke, u elaboratu ostavljene obje vrijednosti.

'Sanacije nisu rješenje'

U vrtaču na Grabovici se od 1983. bez ikakve zaštite bacalo ne samo komunalno smeće, nego i sve ostalo uključujući odbačene ostatke sredstava za zaštitu u poljoprivredi ili otpad iz autoradionica, pa je otrovnim spojevima bio otvoren put zajedno s oborinskim vodama do Omble.

U nekoliko navrata Grabovica je sanirana, što uključivalo prekrivanje tla folijom na koju je prebačeno smeće, ali se odlaganje nastavilo i smeće širilo izvan saniranog područja.

Postoje brojni svjedoci da se voda iz ocjednog bazena crpkama preusmjeravala u ponor pored smelišta, koji je povezan s izvorištem Omble. Više je puta smetlištu produžavan rok trajanja iako je često najavljivano njegovo zatvaranje.

Profesor na RIT Croatia Staša Puškarić bio je kritičan prema prethodnim sanacijama.

Plastika koju su stavili, sva je izbušena. Zadnji put kada sam bio, vidio sam da i dalje curi potočić i spojeva poput dioksina ima jako puno na Grabovici. Kada ta čestica dođe u vodu ne može se to riješiti filterima, aktivnim ugljenom ili prokuhavanjem. Rješenje je da se otpad s Grabovice makne, kazao je Puškarić za lokalni portal u lipnju 2019.

Aktualna vlast prestanak rada Grabovice povezuje s otvaranjem županijskog Centra za gospodarenje otpadom (CGO) Lučino razdolje, čiji se početak gradnje također odugovlači. Dubrovačka Inicijativa Pravo na zavičaj i stranka Srđ je Grad prijavili su CGO europskoj savjetodavnoj komisiji za velike projekte JASPERS i europskom Uredu protiv prevara OLAF, zbog sumnji u nepravilnosti prilikom prijave projekta.

Ekotours u stečaj, a Vizija razvitka na spavanje

Osnovna djelatnost Ekotoursa je bila ekološki inženjering, pa je pored 12 zaposlenih morala angažirati hidrogeologa sa strane. Zašto je Vodovod Dubrovnik kao naručitelj posla izabrao Ekotours, i zašto je pored toga toj tvrtki platio elaborat 95.500 kuna godinu dana prije nego što je obavila uslugu, nisu odgovorili na upit.

Ekotours se prije svega toga, 28. travnja 2016., našao u središtu skandala „suhi led“, kada je počeo sudski progon Gorana Ljubića iz Ekotoursa za prikrivanje podrijetla 37,9 milijuna kuna, i bivšeg pročelnika Ureda za zdravstvo Grada Zagreba Zvonimira Šostara da je od Ekotoursa primio darove vrijedne 240.000 kuna.

Ekotours je zbog navedenih problema otišao u stečaj i isporučio uslugu tek u kolovozu 2018. godine.

Za "pripreme procedure i dokumentacije za donošenje odluke o zaštiti vodocrpilišta na području Grada Dubrovnika", za koju Hina nije dobila objašnjenja što sve podrazumijeva, Vodovod je dodatno angažirao tvrtku Vizija razvitka iz Šibenika.

Vodovod je za taj posao Viziji razvitka platio 90.000 kuna tijekom 2016. i 2017., dakle znatno prije nego je isporučen elaborat na temelju kojeg je vođen postupak.

Novinar Hine nazvao je vlasnika Vizije razvitka Ivu Dodiga iz Šibenika i zamolio ga za objašnjenje, ali je on najprije odgovorio da se tek probudio i da "ništa ne zna niti se ičega sjeća", a zatim se više nije javljao na telefonske pozive ni poruke.

Dostupni dokumenti govore da je Vizija razvitka tvrtka bez zaposlenih i da nakon nekoliko doznaka Vodovoda iz Dubrovnika u 2017. više nije imala priljeva sredstava.

Uglavnom bez odgovora

Na pitanje Vodovodu i Gradu Dubrovniku kako su birali partnere za poslove od kojih ovisi zdravlje građana Dubrovnika i kako to da njihove stručne službe nisu bile u stanju pripremiti donošenje odluke, a jest tvrtka bez zaposlenih i drugih prihoda, nije stigao odgovor.

Na pitanje zašto su Vodovod, Grad Dubrovnik i Hrvatske vode poklonile povjerenje tvrdnji da se radi o trećoj zoni, a nisu obratile pažnju na godinama poznate podatke i mišljenja stručnjaka, Hina također nije dobila odgovor.

Grad Dubrovnik, Vodovod Dubrovnik i Hrvatske vode dostavili su skromne odgovore tek uz dostavu dokumenata na zahtjev Povjerenice za informiranje. Slanje upita navedenim institucijama i tvrtkama traje od početka prosinca 2020. godine.

Dugogodišnji istraživač Omble Paviša izjavio je u intervjuu za lokalni tjednik prije više godina da su pojedine vrijednosti kvalitete voda Omble premašivale dopuštene granice više od 100 puta. Sada je to ponovio Hini, napomenuvši da je HEP uzimao uzroke u vrijeme visokih voda, ali se nije mogao sjetiti detalja sadržaja toga istraživanja.

Hina nije uspjela provjeriti tu tvrdnu. Na upit HEP-u za dostavu rezultata tih istraživanja, HEP je odgovorio da „od 2015. nemaju istraživanja“ 

Hrvatske vode su dostavile odgovor s podacima koji kaže da je stanje voda Omble dobro i vrlo dobro, a Vodovod na to pitanje nije odgovorio ništa. Predstoji novi krug zahtjeva Uredu povjerenika za informiranje.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.