Dubrovačko gradsko vijeće izglasalo treći rebalans proračuna, evo koliko sad iznosi

Jednoglasno su, pak, odlučili zadužiti se kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) u iznosu od 132,5 milijuna kuna.

Obrazlažući prijedlog rebalansa gradskog proračuna na višesatnoj sjednici, dubrovački gradonačelnik Mato Franković istaknuo je da u povećanju proračuna od 56,9 milijuna kuna najveći udio, 26 milijuna kuna, otpada na dodatni višak prihoda iz 2017. godine, kao i na prihod od prodaje ulaznica za zidine (8 milijuna kuna), naplate koncesije za žičaru (7,8 milijuna kuna) te naknade za zaustavljanje na platou Pile (3 milijuna kuna).

"Od 70-tih godina prošlog stoljeća se u Dubrovniku nije izgradio niti jedan vrtić ili škola, a hvalili smo se kako smo bogat grad. A daleko smo od toga. Nemamo ni infrastrukturu ni standarde. Gdje god zagrebemo, stvore se veliki problemi koje želimo riješiti", ocijenio je Franković.

 Istaknuo je kako je cilj njegove gradske uprave do kraja mandata riješiti problem zbrinjavanja branitelja.  "Na predjelu Pobrežja želimo stvoriti stambene zone za branitelje, ali i za mlade", rekao je Franković.

Amandmani oporbenih vijećnika nisu prihvaćeni uz Frankovićevo objašnjenje kako su većinom 'tehnički neprovedivi' pa se o njima ne može glasovati.

Dubrovački su gradski vijećnici također izglasali zaduženje kod HBOR-a u iznosu od 132,5 milijuna kuna, kojim će se financirati kupovina Vile Čingrija, infrastruktura gradskog naselja Solitudo te uređenje prometnica, kao i proširenje dječjeg vrtića i osnovne škole.

Oporbeni gradski vijećnik KLGB Srđ je Grad Ljubomir Nikolić ocijenio je da je kredit 'dobro ugovoren'.

"Ne možete na tržištu naći bolju kamatnu stopu od 2,6 posto. Iza projekata treba stati i ne vidim zašto ovo ne bismo podržali", rekao je Nikolić, dok je Tatjana Šimac Bonačić (SDP) zaduženje nazvala 'nastavkom projekata prijašnje gradske administracije'.

"Zauzimam se za strateško promišljanje. Smatram da bi trebalo donijeti strategiju projekata", mišljenja je Šimac Bonačić.

Na sjednici je, između ostalog, izglasana i prva faza Strategije razvoja turizma i odredbe o kruzing-turizmu na području Dubreovnika do 2025. godine te odluka o pristupanju Grada Dubrovnika Europskoj povelji o ravnopravnosti spolova na lokalnoj razini.