Državni zavod za statistiku o popisu stanovništva: 'Građani će moći sami birati način na koji se žele popisati'

"Ovo je prvi digitalni popis koji se povodi u Hrvatskoj na ovakav način od kada se provodi popisivanje stanovništva. Napustili smo papirnate obrasce, po prvi se puta građanima pruža mogućnost da se samostalno popišu, ne samo sebe nego i sve članove svoga kućanstva", istaknula je ravnateljica Držanog zavoda za statistiku Lidija Brković.

Prva faza, samopopisivanje traje do 26. rujna, a od 27. rujna na teren "klasično", ali bez papirnatih obrazaca, već s prijenosnim računalima, kreću popisivači.

 S obzirom na epidemiju covid-19 svim popisivačima preporučeno je da imaju covid potvrde, a pridržavat će se epidemioloških mjere, maska i razmak, a savjet je da se samo popisivanje, ako je to moguće, obavi i van prostorija kućanastva odnosno stana (dvorište, terase, hodnici).

Nadamo se da epidemološka situacija neće biti prepreka održavnju popisa, rekla je ravnateljica.

Na terenu će biti ukupno 7911 popisivača, u državnom proračunu predviđeno je 177 milijun kuna za provođenje popisa, a koliko će na kraju koštati ovisit će upravo o tome koliko će se građana samopopisati, budući da su terenski popisivači plaćeni prema broju osoba koji popišu. Sveukupno će na opisu biti angažirano 9,5 tisuća osoba (uz popisivače tu su i kontrolori i koordinatori).

Svi podaci koje se dobiju popisom i sva istraživanja koja i njega uslijede povjerljivi su i službena su tajna te se ne mogu koristiti ni u kakve druge svrhe, već isključivo statističke.

Državni tajnik Bernard Gršić očekuje da će se samopopisati velik broj građana, a trenutno je u sustavu e-Građani prijavljeno više od 1,4 milijuna građana.

Prijaviti se u popisni upitnik građani mogu koristeći vjerodajnice (e-osobna iskaznica, tokne i dr..) i potom odgovaraju na pitanja.

Jedna osoba (referentna osoba) ispunjava upitnik za sve osobe u kućanstvu, a kako bi si olakšali ispunjavanje dobro je prije pripremiti osobne identifikacijske brojeve svih članova, odnosno podatke vezane uz, primjerice, zaposlenje.

U samom popisnom upitniku prvi dio odnosi se na identifikacijske podatke, potom su tri pitanja o kućanstvu, nakon toga 19 pitanja o stanu, a na kraju su podaci o osobi i potrebno je nekih 20-ak minuta za njegovo ispunjavanje.

"Nikad ne odgovaraju sve sobe na sva pitanja, budući da je netko umirovljenik ili učenik, pa ne odgovara na pitanja o zaposlenju, ili ako niste mijenjali mjesto boravka preskačete sva pitanja o migraciji", objasnio je glavni koordinator popisa Damir Plesac.

Kad se građani samopopišu, na kraju na ekranu računala dobivaju šifru koju trebaju spremiti i čuvati do druge faze popisa. Tada tu kontrolnu šifru daju popisivaču kada dođe u njihovo kućanstvo.

Popisivači na terenu u osobnom intervjuu, uz pomoć računala, popisuju sve koji to nisu napravili u prvoj fazi sami, imat će akreditaciju i bit će prepoznatljivi jer će, uz računalo, nositi i majicu s logom popisa stanovništva.

Popis je najopsežnije i najsloženije statističko istraživanje, podaci koji se prikupljaju nužni za provedbu raznih gospodarskih, socijalnih, demografskih, razvojnih i drugih politika te znanstvenih istraživanja, a cilj je utvrditi podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva te njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim i drugim obilježjima, kao i obilježjima kućanstava i stanova.

Provodi prema stanju na dan 31. kolovoza 2021. godine u 24 sata, što se smatra referentnom trenutkom popisa.

Popisuju se državljani Hrvatske, strani državljani i osobe bez državljanstva koji imaju prebivalište u Hrvatskoj te osobe koje u referentnom trenutku popisa imaju boravište u Hrvatskoj.