DRŽAVNA MATURA U VRIJEME PANDEMIJE? 'To nije normalna situacija, ne želim niti razmišljati o rezultatima!'

I mnogi su nastavnici izrazili zabrinutost. Zbog štrajka prosvjetara, učenja na daljinu pa i razornog potresa koji je oštetio škole u Zagrebu, postavlja se pitanje kako će proći ovogodišnji maturanti kada je prošla generacija zabilježila dosad najgore rezultate – palo je čak 8500 učenika. Istražili smo što nam zapravo donosi državna matura te kako na sve ovo gleda struka, ali i sami maturanti i njihovi roditelji.

“Ne odobravam državnu maturu jer ne reagiraju sva djeca jednako na pritisak i nemaju svi kod kuće jednake uvjete za rad. Uz to, vlada velika neizvjesnost. Nekima su roditelji ostali bez posla, a nekima je teško raditi od kuće, jer nemaju adekvatne uvjete. Kod nas u kući se odjeća dezinficira svaki puta nakon izlaska, a zbog stresa zna biti povišenih tonova. To nije normalna situacija. Maturu bi trebalo odgoditi za rujan i čim prije dati konkretne smjernice što i kako se piše”, rekla je za Generacija.hr M.K. iz Zagreba, majka gimnazijalca koji ima planove ove godine upisati medicinu.

Dodala je kako joj je sin odličan učenik, a na prve pripreme za maturu krenuo je još u rujnu. No, s online nastavom nikako nije zadovoljna.

“Od listopada ide i na tri izborna predmeta za medicinu, a u siječnju je krenuo na matematiku. To je prava online nastava – profesor snimi svoj sat i radite kao da ste u učionici, a ne ono što trenutno imaju naši učenici. Većina profesora funkcioniraju samo na bazi prezentacija”, napomenula je ova majka i požalila se kako su maturanti iz škole koju polazi njezin sin i prije karantene bili zakinuti za nastavu iz jednog od glavnih predmeta zbog bolesti profesorice.

Problem je ističe i to što je desetak srednjih škola u Zagrebu neupotrebljivo zbog potresa i još se renoviraju. Pod upitnikom su i posljednje informacije koje je resorno ministarstvo iznijelo u vezi gradiva koje će biti na maturi.

''Sinova gimnazija do jeseni neće biti upotrebljiva zbog renovacije pa se postavlja pitanje gdje će se pisati matura. Također, ministrica Divjak je rekla da će se neće pisati gradivo iz drugog polugodišta, ali se ne zna koje je to, jer nisu sve srednje škole jednakim tempom obrađivale gradivo. I lektira se neće pisati pa zašto se inzistira na obrađivanju djela?'', zapitala se ova majka i dodala kako je Ministarstvo već moralo definirati univerzalne mjere i oduzeti sveučilištima autonomiju te propisati na koji način će se upisivati na fakultete.

''Djecu se trebalo osloboditi pisanja mature. Ovako će se zadovoljiti samo forma, a ne želim niti razmišljati kakvi će biti rezultati. Što se s time dobije, ne znam. Vrlo sam bliska s mišljenjem bivše ministrice Ljilje Vokić da se ovakav način provođenja mature pokazao kao promašaj. Mnogo je nepotrebnih činjenica i stvara se bespotrebni pritisak na djecu i na roditelje'', zaključila je M.K.

Vokić: Ne vidim zašto i mi ne bismo ukinuli maturu

Upravo je bivša ministrica obrazovanja te dugogodišnja ravnateljica zagrebačke VII. gimnazije Ljilja Vokić jedna od zagovornica ukidanja državne mature. Više je puta javno progovorila o problemima ove generacije maturanata, ali i mature općenito. Ustvrdila je kako bi se u ovom slučaju trebali ugledati na Francusku, gdje će učenici završne godine srednje škole moći steći diplomu na temelju ocjena prije, a možda i nakon razdoblja zatvaranja škola.

''Djeca su ove godine stvarno svašta pretrpjela. Sve u jednoj godini, štrajk, potresi i korona. Ne znam kako bi oni uopće mogli polagati maturu. Mislim da bismo se ovdje trebali ugledati na Francusku'', rekla je Vokić za Direktno.hr.

Ne slaže se s postupcima ministrice Divjak i Vlade te tvrdi da je u ovakvoj situaciji nepošteno očekivati velike rezultate od učenika i profesora.

''Bila sam uvjerena da će ministrica sama donijeti tu odluku. Ako je jedna Francuska po prvi puta nakon Napoleona tako odlučila, onda ne vidim razloga zašto ne bismo i mi. Dovoljno je pročitati svjedočenja prosvjetitelja o njihovim iskustvima'', istaknula je Vokić.

Jasan stav o državnoj maturi ima i još jedan bivši ministar obrazovanja Radovan Fuchs, koji predlaže odgodu dok svi uvjeti ne budu zadovoljeni.

''Meni se čini da bi se to moglo kvalitetnije pripremiti do rujna. Moj savjet bi bio da se izravno stave u kontakt Centar za vanjsko vrednovanje i Nacionalni krizni stožer te da se vidi je li tehnički moguće da se matura održi u lipnju. Zbog štrajka i pandemije korona virusa upitna je i sama kvaliteta obrazovanja koju su dobili maturanti pa se i to treba uzeti u obzir pri sastavljanju pitanja'', rekao je Fuchs i dodao da je važno čim prije postići dogovor oko toga da se pišu samo obavezni predmeti.

''To bi se trebalo hitno dogovoriti sa svim rektorima. Mislim da situacija zavrjeđuje da se pravila uniformiraju. Nije dobro da svako sveučilište ima svoje odluke u vezi provođenja mature'', istaknuo je.

Poznato je kako je prošle godine na maturi palo čak 8500 učenika, što je najlošiji rezultat do sada. Na naš upit kakve rezultate ovogodišnje mature očekuje, odgovorio je:

''Uspjeh mature slaže se uvijek prema onima koji su te godine najbolje napisali. I ova će generacija imati izvrsnih, nešto lošijih i prosječnih rezultata, no mislim da se neće dogoditi ništa tragično. Vode se prijepori oko pitanja iz drugog polugodišta, no tu se radi o svega nekoliko pitanja''.

Osvrnuo se i na novu školsku godinu, pitajući se zna li Ministarstvo znanosti i obrazovanja koliko ima učitelja i znanstvenika starijih od 60 godina, a koji bi morali izvoditi nastavu, iako su u rizičnoj skupini. Zaključio je kako Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje treba predložiti i osmisliti ukupnu priču i jasno definirati, a da se poštuju epidemiološke mjere.

''I roditelji i djeca su u stresu, a maturantima je državna matura veliko opterećenje. Svi se brinu. Možda se može ležernije to odraditi u rujnu. Neke zemlje su je pak odlučile ukinuti. Svaka zemlja ima svoj pristup. No, pokazat će se je li to dobro, ili loše'', poručio je Radovan Fuchs.

Maturanti protiv: Zar ćemo pisati s maskama?

I sami maturanti se slažu da u ovim uvjetima matura nije izvediva.

''Pisanje mature bi se trebalo odgoditi do jeseni. Ako se baš mora održati u lipnju i ako će biti samo osnovni predmeti (hrvatski, matematika i engleski), mišljenja sam da bi fakulteti trebali uvesti prijamni ispit. Dobar je potez bio isključiti gradivo drugog polugodišta, no matura bi se trebala održati onda kada će za to postojati uvjeti'', rekao je maturant J.K. iz Zagreba.

Bilo bi najbolje, dodao je, da se matura održi u normalnim uvjetima nakon što korona virus prođe. U njegovom krugu prijatelja, ali i po onome što vidi na društvenim mrežama, vlada podijeljeno mišljenje oko mature. No, velik broj ljudi je za ukidanje i to zbog uvjeta pisanja.

''Imamo dodatan stres, jer kako ćemo pisati s maskama? Većina je za ukidanje mature za ovu godinu. Vidim da su na društvenim mrežama negativni komentari i vlada zbunjenost. Mislim da bi se kriteriji mogli malo više razjasniti. Još nisu odredili koje gradivo se smatra gradivom drugog polugodišta i trebaju razjasniti što će biti s izbornim predmetima''.

Njemu osobno, dodao je, stres oko korone i potresa nije veliki faktor. No, kaže kako je svjestan toga da je razoran potres bio veliki prepad za brojne zagrebačke građane i maturante te je ostavio ogromne posljedice. Upravo zbog potresa, koji je znatno oštetio njegovu gimnaziju, profesori s kojima je u kontaktu mišljenja su da bi održavanje mature u lipnju trebalo odgoditi:

''Moji su profesori za ukidanje mature zato što je škola pretrpjela veliku štetu. No, to je više iz aspekta prostora. Brine ih gdje će se i kako pisati matura, jer škola do lipnja neće biti obnovljena. Još se ne zna za sigurno do kada će trajati obnova, ali trebala bi do jeseni biti gotova'', poručio je J.K. iz Zagreba.

Podsjetimo, portal srednja.hr nedavno je proveo anketno istraživanje kako bi ispitali stavove maturanata o održavanju državne mature 2020. godine. Od gotovo 5000 maturanata većina ispitanika, njih čak 78,5 posto, smatra kako se ispiti iz mature ne bi trebali održati u lipnju, dok njih 21,5 posto smatra da bi se matura tada trebala održati. Više od pola ispitanika, njih 52,4 posto smatra kako bi se matura trebala ukinuti, dok nešto malo manje, njih 47,6 posto smatra kako se matura ne bi trebala ukinuti.

'Važna je forma, a jesu li djeca spremna?'

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izazvala je burne reakcije nakon objave da se državna matura ipak održava u lipnju. Naime, ona je u videu od 17. travnja na svojoj službenoj Facebook stranici najavila da će se obavezni predmeti polagati u razdoblju od 8. do 29. lipnja.

''To je naš najizgledniji scenarij u ovom trenutku i o tome razgovaramo s epidemiolozima kako bismo vidjeli koji su to uvjeti koje moramo zadovoljiti da se ovaj obavezni dio mature provede. To predstavlja završnost za gimnazijalce koji bez toga ne mogu završiti srednju školu. Još se provode konzultacije s rektorima i dekanima oko toga koji su izborni predmeti potrebni za državnu maturu. Ova situacija je izvanredna, razni su scenariji mogući, upravo zbog epidemiološke situacije'', poručila je u videu ministrica i najavila izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju koje će ''predstavljati sigurnosnu mrežu kako bi se osigurala završnost za gimnazijalce''.

Ministrica je ispod ove objave na društvenim mrežama dobila čak 180 komentara i to uglavnom negativnih. Javljali su se jednako nezadovoljni maturanti, roditelji i sami profesori koje muče razna nerazjašnjena pitanja. Izdvajamo samo neke od komentara:

''Važno je održati maturu, a manje je važno kako su i jesu li djeca za nju spremna. Jeste li uzeli u obzir maturante u ovoj školskoj godini? Što su apsolvirali, s obzirom na štrajk koji je išao preko leđa djece i na sadašnju epidemiološku situaciju? Poštovana ministrice, važan je sadržaj, a ne celofan, odnosno forma. Bitno je opet da možemo reći da se matura održala usprkos pandemiji i da sve besprijekorno funkcionira. To nije istina. Maturanti nisu spremni to je istina. Očito je da opet nije bitan njihov put dalje nego ovacije za nešto što se nije moglo i nije realno odradilo”.

''Ukinuti državnu maturu što prije i uvesti prijemne ispite na fakultete. I drugo, uvesti devetogodišnje osnovnoškolsko obrazovanja. Da ta dva poteza, riješili bi, poštovana ministrice, puno problema!''

''Štrajk se dogodio, potres i pandemija Covida-19 isto. Školovanje na daljinu nije isto što i nastava u školi. Radim u prosvjeti i koliko god se mi trudili, istina je upravo takva. Što znači da bi trebali pokazati razumijevanje za maturante u smislu pomicanja roka mature. Maturanti sve mogu, samo im treba dati adekvatne uvjete za to. Vjetar u leđa su relaksirani rokovi, a ne krutost zamotana u celofan''.

'Trebamo biti vođeni drugim zemljama (ne zanositi se da naš model gledaju) koje rješavaju problem i donose rješenja, a nisu imala štrajkove, potrese, nisu im mama, ili tata ostali bez posla, ili imaju egzistencijalne probleme – jer su uređene države… Osobno sam bila zagovornik mature, ali pritisak na djecu je prevelik, djeca su u depresijama, neizvjesnosti… ali Vi ne odustajete. Tužno!''.

''Poštovana ministrice, mislimo da u ovoj situaciji najmanje gledate na NAS maturante. Upravo zato pokrećemo grupu. Vi nas ne slušate, a naš glas se mora nekako čuti. Zato maturanti posjetite grupu Glas maturanata. Idemo napraviti neke promjene!'', stoji u komentaru grupe Pravedna matura.

Još kritika na račun ministrice

Niti druga objava ministrice Divjak od 21. travnja na njezinom Facebook profilu nije prošla bez brojnih komentara. U njoj je naglasila kako se iz mature izostavlja gradivo drugog polugodišta.

''Drage maturantice i maturanti, svjesna sam izazova i teškoća s kojima se susrećete u posljednjoj etapi vašeg školovanja, vi i vaši nastavnici. Stoga sam poslala pismo Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja u kojem kažem da se gradivo drugog polugodišta četvrtog razreda za obavezne predmete neće nalaziti u ispitima državne mature'', napisala je ministrica.

Među gotovo 200 komentara mnogi su joj postavili pitanje što će biti s izbornim predmetima.

''Molimo pojašnjenje za izborne predmete, jer određeni fakulteti imaju i obavezno polaganje određenih izbornih predmeta. Hoćemo li to uskoro saznati? U pripremi za maturu važno je dobro se organizirati pa bi bilo dobro da maturanti znaju plan od lipnja do kolovoza”.

S druge strane, neki se pak profesori pitaju što je s programom. Drugima nije jasno što podrazumijeva gradivo drugog polugodišta, jer škole i profesori gradivo obrađuju različitom brzinom.

''Znači li to da s maturantima ipak trebamo završiti čitavo gradivo prema planu i programu, ili bismo sada online nastavu trebali posvetiti ponavljanju gradiva, izbaciti iz programa derivacije i integrale?'', zapitala se jedna profesorica.

'Treba navesti precizno koja područja iz Kataloga za državnu maturu ove godine neće biti provjeravana. Gradivo drugoga polugodišta previše je neodređen pojam'', jedan je od komentara. 

Budućnost državne mature i dalje je neizvjesna, a maturantima preostaje da prate situaciju i pripremaju se, jer su i dalje mogući razni scenariji. Epidemiološka situacija u državi zasad je dobra, no i to se može promijeniti iz dana u dan. Vlada i ministrica znanosti i obrazovanja imaju završnu riječ, a možda i do njih dopre mišljenje tihe većine koja ne vidi smisao provođenja državne mature u ovoj izvanrednoj situaciji i krizi koja je zahvatila sve pa tako i naše maturante.