Državna matura razotkrila problem za koji profesori trebaju odgovarati: 'Pa kako je to moguće...'

Prema objavljenoj statistici državne mature 2022./2023. u Školskom e-Rudniku, koju je polagalo 25. 749 učenika, maturanti s najboljim ocjenama iz srednje škole upisali su Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu, medicinske fakultete u Zagrebu, Splitu i Osijeku, FER te Stomatološki fakultet.

Bez državne mature učenici gimnazije ne mogu završiti srednju školu. Stoga su u gimnazijama fokusirani na državnu maturu od početka, dok se u strukovnim školama suočavaju s nedovoljnoj satnicom iz hrvatskog i matematike. Prema tome, u školama nastoje organizirati fakultativnu nastavu i pripreme za maturu, no to isto ovisi o cjelokupnim satnicama i školskom programu.

FOTO: HINA/Dario Grzelj

Velike razlike u rezultatima

Zanimljive su velike razlike između ocjena na kraju školske godine i rezultata mature. Primjerice, 126 učenika palo je testove u predmetima iz kojih su imali peticu na kraju završnog razreda. Jedinicu je dobilo 37 učenika iz matematike, 87 iz hrvatskog jezika i tri iz engleskog. Njih 776 završilo je školsku godinu s ocjenom pet, a na A razini iz istog predmeta dobili su dva. Najviše ih je iz matematike, 416, iz hrvatskog 274 i 105 iz engleskog.

Od oko 5000 maturanata s peticom iz hrvatskog, na državnoj maturi peticu je dobilo njih nešto više od 2600. A razinu matematike s peticom je položilo samo 885, B razinu 167, a na kraju srednje škole matematiku s odličnim je završilo 3760 učenika. S druge strane, 15 učenika koji su završili školsku godinu s dva, na A razini iz obaveznih su predmeta imali petice. 

FOTO: Pixabay

Izborni predmeti

Od izbornih predmeta, učenici su najlošije napisali fiziku, s prosječnom ocjenom 1,95. To je predmet koji svake godine piše najviše učenika, no lani je fiziku pao svaki drugi učenik. Najbolje su napisali povijest, s 2,94. Razvidan je trend da učenici imaju bolje ocjene u školi nego iz istih predmeta na državnoj maturi.

Kako je lapsus na državnoj maturi razotkrio istinu o Hrvatskoj. A znate li što čak 87 posto maturanata nije znalo?

Kao razlozi tome navodi se nepodudaranje mature i gradiva koje se obrađuje u školi, preniski kriteriji ocjenjivanja u školi, stres prilikom pisanja mature, elementi ocjenjivanja koji nisu isti na maturi i na nastavi (aktivnost učenika, zadaće...) i slično. Svakako, ostaje pitanje pružaju li ocjene na kraju godine realnu sliku znanja i što učiniti da se takvo stanje promijeni.