Drugi čovjek NATO-a iz Zagreba poslao oštru poruku: Ovo se mnogima neće svidjeti

Poziv za sudjelovanje na sjednici Odbora za vanjsku politiku i Izaslanstva Sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a upućen je svim Klubovima zastupnika, no većina oporbe odlučila se na bojkot. Stigli su tek Mostovi Miro Bulj, Nikola Grmoja i Zvonimir Troskot, iz Kluba Možemo! Ivana Kekin, Damir Bakić i predsjednica Kluba Sandra Benčić, SDSS-ov Milorad Pupovac, također, član Odbora za vanjsku politiku, nezavisni Marija Selak Raspudić, Josip Jurčević te Dario Zurovec, koji je i potpredsjednik Izaslanstva u skupštini NATO-a.

Tu je i Igor Peternel (DOMiNO). Za SDP je ova tema postala "ne-tema" od prošlog tjedna, kada je predsjednik Sabora Gordan Jandroković odgodio glasanje o toj točki, a HDZ-ovci na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem odlučili pozvati visokog dužnosnika NATO-a kako bi dodatno informirao oporbene zastupnike o NSATU aktivnosti i uvjerio ih da hrvatski časnici neće na teritorij Ukrajine. Iz njihova Kluba nitko na sjednici ne sudjeluje, pa tako ni članovi Odbora. 

Iz Kluba HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a, uz Anku Mrak Taritaš i Daliju Orešković, nije se pojavio ni Krešo Beljak, inače potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku, a koji je za Hinu kratko kazao da ima drugih obveza. Nisu se odazvali ni iz Kluba Centra i Nezavisne platforme Sjever. Klub IDS-a, PGS-a, Unije Kvarnera i ISU-PIP podržat će sudjelovanje Hrvatske u ovoj NATO-voj aktivnosti, no na sjednici nisu željeli sudjelovati. 

FOTO: HINA/Edvard Šušak  

Početak odbora

Odbor je u Saboru počeo s radom u 16 sati, a na početku se svima obratio Dario Hrebak tek se zahvalio Rugeu na dolasku, a drugi čovjek NATO-a u prvoj rečenici je odmah kazao kako ima primjedbu. "NATO-u sam se priključio 1991. u Bonnu. Bio sam desk officer kad je počeo rat na ovim područjima. Bilo je puno dramatičnih trenutaka u tom razdobljima i svjedočio sam hrvatskoj borbi za slobodu", kazao je. Tvrdi da ga slike koje dolaze iz Ukrajine podsjećaju na one iz Hrvatske iz 1991. godine.

"Slike Bahmuta, podsjete me na Vukovar i napade na brojne hrvatske gradove, kao i na civile koji su patili i stradali. Nova zapovjedna grana NATO-a smještena je u Wiesbadenu i očekujemo da će biti operativna u nadolazećim mjesecima", rekao je. Dodao je kako će vojnici zemalja članica NATO-a ići u Wiesbaden i tamo će se pružati pomoć Ukrajini. Časnici će imati vezu s Ukrajinom i nekoliko njih ponekad će putovati u Ukrajinu. "Neće se boriti, bit će samo časnici za vezu. Što se tiče vojne opreme, želimo pružiti veću potporu Ukrajini", poručio je.

Boris Ruge odgovara na zastupnička pitanja, a osvrnuo se i na pad drona u Zagrebu prije dvije i pol godine. "Što se tiče drona u Zagrebu, mogu reći da je to samo jedan primjer kako rat u Ukrajini može utjecati na Hrvatsku koja nije u neposrednom susjedstvu. Onda zamislite kakav je utjecaj u Rumunjskoj koja je svakodnevno izložena ruskim dronovima koji ugrožavaju njezin zračni prostor. I Latvija ima s tim veliki problem. Nažalost, to je nešto što se događa", istaknuo je. 

FOTO: Sanjin Strukić/PIXSELL

Susret s Plenkovićem 

Vršitelj dužnosti zamjenika glavnog tajnika NATO-a u Zagreb je stigao kako bi na zajedničkoj sjednici odbora za vanjsku politiku i izaslanstva Sabora u NATO-u govorio o toj misiji oko koje se zadnjih tjedana spore Banski dvori i Pantovčak. Uoči sjednice Ruge se u Banskim dvorima sastao s premijerom Andrejom Plenkovićem i ministrom obrane Ivanom Anušićem.

Na konferenciji za medije nakon tog sastanka naglasio je da NATO pokretanjem NSATU-a ne postaje "dio sukoba" u Ukrajini te da ta aktivnost "ne uključuje slanje vojske u Ukrajinu".  Cilj njegovog dolaska na odbore nije "držati predavanja", nego odgovoriti na sva pitanja saborskih zastupnika. 

Hrvatsko sudjelovanje u NSATU-u mora dobiti dvotrećinsku većinu u Saboru pošto se predsjednik Zoran Milanović odbio suglasiti s time.  Ruge, koji je svoju diplomatsku karijeru započeo upravo prateći rat u Hrvatskoj i BiH, rekao je da mu ruska agresija na Ukrajinu vraća sjećanje na devedesete, na "uništenje Vukovara i napade na toliko hrvatskih gradova". 

FOTO: Damjan Tadić/CROPIX

Prijetnje BiH

Kazao je kako Moskva napreduje na bojnom polju u Ukrajini, a dolazak sjevernokorejskih vojnika u Rusiju, uključujući na frontu kod Kurska, proglasio je "značajnom eskalacijom". Ruge je upozorio da Rusija djeluje i u regiji jugoistoka Europe gdje pokušava "potkopavati demokracije". 

"Zapadni Balkan je regija od strateške važnosti za NATO i regija za koju smo zabrinuti", rekao je zamjenik glavnog tajnika, navodeći secesionističke prijetnje u BiH, krhku sigurnosnu situaciju na Kosovu i zastoj u pregovorima Prištine i Beograda. 

Milanović neočekivano pohvalio Anušićev potez: 'Dobro je da se to radi, ali je skupo'

"Ostajemo budni i spremni djelovati ako to bude potrebno", poručio je Ruge i zahvalio Hrvatskoj, "vrijednoj i poštovanoj" članici NATO-a na svom doprinosu tom savezu.