DROGA U HRVATSKOJ 'Laboratoriji niču kao gljive poslije kiše, kod nas se godišnje potroši tona kokaina'

"Postoji velika potražnja za drogama. Zbog popularizacije trošenja droga kao prihvatljivog stila života. Imate ogromnu ponudu i ogromnu potražnju. Hrvatska policija s kolegama iz Carine odgovaraju na ovaj izazov. Situacija se zaoštrava, mi sukladno mogućnostima, na tu prijetnju odgovaramo", kaže Dražen Rastović, voditelj Službe kriminaliteta droga PNUSKOK-a.

Dodaje da postoji sve veći problem u Europi, da primjerice u Nizozemskoj postoji velika proizvodnja kemijskih droga. "Govorimo o godišnjoj vrijednosti od otprilike 18 milijardi eura", dodaje Rastović ističući da u proizvodnji kokaina prednjače države Južne Amerike, poglavito Bolivija te Kolumbija i Peru.

"Čuli smo jučer da je proizvodnja iznosi oko 3500 tona. Tu je i proizvodnja marihuane, ne samo u Albaniji koja je najpopularnija zbog visoke čistoće THC-a. Imate ogromnu ponudu, jedan dio javnog mijenja percipira marihuanu kao lijek za sve bolesti", pojašnjava Rastović. 

Kada se govori o heroinu, on se također vraća na europsko tržište. "Bilježe se velike zapljene iz jednostavnog razloga što kada imate vikend potrošače stimulansa poput amfetamina, kokaina i sličnoga, a oni u ponedjeljak moraju ići na posao, školu ili slično, onda im treba nešto da uđu u jedne psihofizičke tijekove te uzmu neke depresore. Ako nema ponude lijekova i metadona, onda posegnu za heroinom", dodaje Rastović.

Što se tiče posljednjih zapljena kaže da to nije bilo konkretno namijenjeno samo hrvatskom tržištu. "Naše je tržište limitirano brojem stanovnika i narko scenom. Ne možete u nekakvom optimalnom vremenu i to prodati na hrvatskom narko tržištu. Ima premalo konzumenata za takvu količinu. Kada govorimo o velikim količinama, ono je namijenjeno zapadnoeuropskom tržištu. Centralna stvar je uvijek novac, a ne droga. Hrvatska je često ulazna točka za sve vrste droga. Uglavnom se ovdje radi o krijumčarenju na međunarodnim razinama", rekao je. 

"Laboratoriji za proizvodnju droga niču kao gljive poslije kiše"

Sa sigurnosnog stajališta stvar je zabrinjavajuća. "Nije stvar u drogiranju, već u nabujalom organiziranom kriminalu. U pojedinim državama zapadne Europe ugrožava regionalnu i nacionalnu politiku. Zbog toga, borba protiv droge postaje prioritet", navodi.

Ako se gleda ponuda, proizvodnja kokaina je u godinu ili dvije porasla 20 ili 30 posto. "Nitko ne zna što se događa u Afganistanu. Sintetičke droge, laboratoriji niču kao gljive poslije kiše, ovo je specifična situacija. Tu se sve veže na 'Dark web', društvene mreže, digitalni mediji, kurirske službe, došli smo u razdoblje koje je vrlo turbulentno", pojašnjava Željko Petković, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Očito sva droga koja dođe u Hrvatsku, ne završava u Hrvatskoj. "Europa je ogromno tržište, imate 500 milijuna ljudi, radi se najbogatijem tržištu na svijetu. Boom ulaska kokaina je počeo prije 10 godina, prije je to bilo namijenjeno samo bogatom tržištu SAD-a. Krijumčari su otkrili europsko tržište, prvo su krenuli Španjolska i Nizozemska, potom Francuska, prije pet, šest godina je počelo u Njemačkoj, a sada se širi na cijelo područje srednje i istočne Europe.

Tu je i veliko rusko tržište, koje je i bogato. Ako gledamo zadnjih nekoliko godina, ono što okreće najveću količinu novca, onda je to kokain. Marihuana je najprisutnija, 70 posto europskih i hrvatskih zapljena to otpada na marihuanu. Ali ako gledate novac, na marihuanu otpada 40 posto novca", dodaje Petković. 

"U Hrvatskoj se godišnje potroši tona kokaina"

Prema procjenama prof. Sakomana, 2019. je u Zagrebu svaki dan potrošena kila kokaina, iznosi podatak Vilim Cvok, novinar i suautor knjige "Hrvatska u kokainskom ruletu smrti", dodajući da to bude i 300 kila godišnje u glavnom gradu Hrvatske. "To, kada se pridodaju i drugi gradovi u Hrvatskoj, neka gruba procjena govori da se u Hrvatskoj godišnje potroši i tona kokaina", kaže Cvok dodajući da je cijena jednog grama te droge na tržištu oko 100 eura. Radi se o milijardama, a interesantno je pitanje gdje zapravo taj novac završava. Na to bi pitanje trebalo naći odgovor.

Što se tiče uhićenih Brazilki u zagrebačkoj zračnoj luci, Cvok kaže da bi istraga trebala pokazati je li ta droga bila namijenjena hrvatskom tržištu ili je to trebalo ići negdje dalje. "Ti koji se bave krijumčarenjem, to nisu naivci, oni znaju kakav je tu rizik. Sjetimo se i Hrvata koji su kao mule krijumčarili drogu pa su završili u južnoameričkim zatvorima na više godina. To sigurno nije ugodno iskustvo. Oni su se tamo uputili jer nisu imali novca, sada su u zatvoru gdje vladaju bande, a bez novca su sigurno na dnu toga lanca. To nije baš pametna odluka bila", dodaje.

Puno se krijumčari brodovima, pojašnjava novinar Cvok.

"Mladi su u povećanom riziku"

Epidemija Covida nametnula je neke specifične obrasce uporabe droga, ističe Ivan Ćelić, pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče.

"Tijekom prvog lockdowna bila je zabilježena manja konzumacija, ali kako su išli drugi valovi već su se ti mladi ljudi prilagodili, pa su te kućne zabave 'uz čašicu alkohola imale i bijeloga za povući'. Stanje pojačanog socijalnog distresa i izolacija, sve su to rizični čimbenici i povećavaju vjerojatnost kako kod onih koji su konzumirali da više konzumiraju, tako kod onih koji nisu nikada konzumirali, da posegnu za alkoholom ili za nekom od ilegalnih psihoaktivnih supstanci", navodi.

Dodaje da su mladi skloniji eksperimentiranju  pa su u većem riziku od onih koji "nešto probaju" s 30 ili 40 godina.