U Hrvatskoj slabo razvijen sustav doniranja hrane, unatoč oslobađanju od PDV-a nema pomaka

Voditeljica Službe Ministarstva poljoprivrede Marija Batinić Sermek podsjetila je da je mjerenje tih vrijednosti počelo tek s oslobođenjem od PDV-a. Nedavno je Ministarstvo, u suradnji s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom u Zagrebu, provelo istraživanje, pri čemu se plaćanje PDV-a pokazalo kao samo jedna od prepreka:

“Postoje propisi o hrani generalno, postoji i odgovornost za tu hranu od strane donatora. Iskristalizirao se i nedostatak infrastrukture i logistike općenito kod tih udruga koji se bave doniranjem hrane. Mi smo, uzimajući u obzir rezultate tog istraživanja, pokušali napraviti nacrt te Mjere unapređivanja sustava doniranja hrane u RH, koja je prioritetna u našem Planu za smanjenje i sprječavanje nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske.”

Različite oznake hrane

Kooordinator Mreže hrane Zoran Grozdanov naglasio je kako je procjena bačene hrane u Europskoj Uniji na godišnjoj razini zastrašujuća, s obzirom da se radi otprilike o trećini hrane, u vrijednosti više stotina milijardi eura. Podsjećajući da se ukidanjem PDV-a donatorima pokušalo izaći u susret, ali da se stalno pojavljuju nove “prepreke”, Grozdanov je naglasio da se, i po europskim iskustvima, donatorima može sve osigurati, a na kraju ih se mora prisiljavati ili kažnjavati, da bi počeli raditi na društveno odgovoran način.

Pojasnio je i da se hrana različito označava: “Dvije su kategorije hrane – ona NAJBOLJE UPOTRIJEBITI DO, što je najčešća hrana koju koristimo. Nju se bez plaćanja PDV-a može donirati od 90 do sedam dana prije isteka roka, dok se hrana s oznakom UPOTRIJEBITI DO, znači uglavnom svježa hrana, može donirati do jednog dana prije isteka roka. I jedna i druga su zdravstveno ispravne!”, pojasnio je Grozdanov.

Voditelj Pučke kuhinje na Svetom Duhu u Zagrebu fra Vladimir Vidović, spominjući neke redovite donatore, poput Konzuma i Dukata, upozorio je na osjetljivost korisnika pučke kuhinje na rok trajanja doniranih proizvoda. Na pitanje o tome kako oni dolaze do donacija, naglasio je da je vlastitim kamionom dovoze u svoj skladišni prostor. Dodao je da se su se i u župi mnogi uključili nakon volontiranja u pučkoj kuhinji koje im je promijenilo razmišljanje. “Kada se dogodi taj susret, bilo u pučkoj kuhinji, bilo u Socijalnoj samoposluzi, siguran sam, a to potvrđuje i iskustvo, da čovjek drugačije razmišlja.”

Udruge nisu dovoljno materijalno opremljene

Nadovezujući se na to, Batinić Sermek je rekla da je Ministarstvo provelo anketu o kapacitetima skladišta i prijevoznim sredstvima, koja je pokazala da su mogućnosti udruga uglavnom nedostatne. Detaljnije rezultate trebalo bi uskoro ponuditi studija o izvedivosti Banke hrane: “Ona bi trebala biti gotova sredinom ove godine i mapirati sve infrastrukturne kapacitete kod posrednika. Trebala bi i pokazati hoće li Banka hrane unaprijediti cijeli sustav, hoće li biti isplativa i korisnicima i državi.”

Na pitanje koliko košta uništavanje hrane i ima li tvrtka koristi od toga da donira hranu, Grozdanov je naglasio da se hrana uništava po cijeni između 4 i 6 kuna po kilogramu!

“Analiza odnosa troškova i koristi zasad baš ne vodi doniranju. Bit će bolje, a mora se voditi društveno odgovornim poslovanjem. Jer tko želi donirati, donirat će, tko ne želi, sve će mu smetati. Međutim, sve treba pogurati različitim kampanjama!”

Batinić Sermek spomenula je da je u tijeku javna rasprava s ciljem oblikovanja što boljeg prijedloga Plana koji bi u svibnju trebala usvojiti Vlada RH, s ciljem ostvarivanja Agende UN 2030. Tim bi se Planom postigao taj specifični cilj smanjenja otpada od hrane za 50 posto na razini maloprodaje i potrošača i općenito smanjenja otpada od hrane i gubitaka hrane duž cijelog lanca prerade, od polja do stola.

Pokretanje Banke hrane

Glede konačnog pokretanja Banke hrane, Grozdanov je rekao da se očekuje izrada stručne studije Ministarstva i da ne želi ništa predjudicirati. “Donatorima je praktično sve omogućeno, i ukidanje PDV-a i novi Pravilnik i novi rokovi. Potrebno je osvijestiti donatore, Socijalne samoposluge trebaju angažiranije djelovati, civilni sektor se mora intenzivnije uključiti, a Ministarstvo mora napraviti sve što može.

"Fokus stavljamo na donatore i pozivamo ih da se uključe u IT sustav Ministarstva, koji je zasad u testnoj fazi, i besplatno prijave što mogu ponuditi. Tada će voditelj sustava vidjeti njihovu prijavu i povezati ih s korisnicima, čime će se izbjeći zivkanja donatora i korisnika i gubitak vremena. Međutim, sve to ovisi o donatorima”, istaknuo je. 

Vidović je na kraju spomenuo odlična iskustva koja imaju franjevci u Bruxellesu, zaključivši da je na ovome potrebno raditi od početka, odgajati djecu u tom smislu još od vrtića i sve educirati.