Documenta: U obilježavanje 'Oluje' treba uključiti sjećanje na sve žrtve

"Dvadeseta godišnjica VRA 'Oluja' protekla je u znaku slavljenja oslobođenja bez organiziranog spomena na žrtve. Pozivamo Vladu da na tragu riječi premijera Milanovića '...žalimo za svakim izgubljenim životom, za svakom žrtvom, svakom ljudskom i obiteljskom tragedijom' pronađe način uključivanja sjećanja na žrtve u obilježavanje godišnjice VRA Oluja", stoji u otvorenom pismu Documente Vladi i premijeru Zoranu Milanoviću.

Stoga predlažu pokretanje dijaloga o primjerenom načinu budućih obilježavanja na forumu poput Povjerenstva za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske. Dijalog bi, smatraju, trebao uključiti predstavnike obitelji stradalih, okupljene u Udruženje "Protiv zaborava", Zajednicu udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata, koje imaju sjedište u Zagrebu te Koordinaciju srpskih udruženja porodica nestalih, ubijenih i poginulih lica sa prostora bivše Jugoslavije koja ima sjedište u Beogradu.

"Inicijativa za organiziranje spomena na stradale u tijeku i nakon VRA Oluja od strane Vlade bila bi konstruktivan korak. No, od Vlade kao i od preostala dva stupa vlasti, očekujemo preuzimanje odgovornosti za ostvarivanje prava svih stradalih civila, svatko u djelokrugu svojih ovlasti. Očekujemo da se podrži pravosuđe u nužnosti istraživanja i procesuiranja svih ratnih zločina počinjenih protiv svih žrtava, a posebice počinjenih protiv svih civilnih žrtava", ističe Documenta u otvorenom pismu koje su potpisali voditeljica Vesna Teršelič i Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava.

Napominju i da u ovogodišnjim govorima nitko od govornika nije govorio o zločinima i potrebi istraživanja i procesuiranja njihovih počinitelja, kao ni o potrebi priznanja patnje svih civilnih žrtava kroz usvajanje zakona o pravima svih civilnih žrtava rata.

Upozoravaju i da je Vlada propustila upozoriti na nepoštivanje pravomoćnih sudskih presuda.

U sklopu obilježavanja 20. godišnjice VRA Oluja u Kninu 5. kolovoza nakon Zadra 72. bojna dobila je ulicu i u Kninu koji su otvorili Mihael Budimir, Dalibor Banić i Josip Bikić. "Kada je u pitanju posljednji navedeni, možemo se tek nadati da nije riječ o osobama istoga imena i prezimena, pripadnika iste te jedinice, a koji su pravomoćno osuđeni za zločin u Lori", stoji u pismu Documente u kojem pozivaju Vladu i da provjeri radi li se o istim onim osobama koje su kao pripadnici 72. bojne pravomoćno osuđeni za zločin u Lori.

Upozoravaju i da su institucije Vlade propustile učinkovito zaštititi sigurnost novinara, fotografa i aktivista prije i nakon dokumentarne predstave "Drugi rat" u HNK Rijeka Ivana pl. Zajca u srijedu, 5. kolovoza, u kojoj je pet žena ratnih stradalnica raznih nacionalnosti, iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, govorilo o svojim teškim životnim iskustvima tijekom rata.

Za Hrvatsku je, poručuju iz Documente, važno da njen današnji politički vrh pokaže snagu i mudrost koja je nedostajala hrvatskom političkom vrhu nakon VRA Oluje i da pobjedu u ratu koja je objedinila zemlju, ali ostavila i bolne ožiljke obilježava uistinu kao Dan domovinske zahvalnosti.

"Dan domovinske zahvalnosti treba biti za sve građanke i građane, kojima je Hrvatska domovina, dostojanstveno obilježavanje sa sjećanjem na sve stradale, s naglaskom na 'nikad više', a ne skup na kojem se kao vojnim mimohodom u Zagrebu pokazuje snaga ili skup u Kninu gdje političari 'osluškuju' što bi bilo oportuno reći pred okupljenima čije raspoloženje modelira grupa šovinističkih bukača; nešto što bi ljude, koje su događaji bacili na različite strane, počelo spajati, a ne nešto što će cementirati ili produbljivati podjele", zaključuju u pismu.