Dobronić se obrušio na Vladu: Rad DORH-a se namjerno opstruira, a situacija na sudovima je pred rasulo

Tajnost istrage ili pravo javnosti

Kad je riječ o raspravi je li važnija tajnost istrage ili pravo javnosti na informacije, predsjednik Vrhovnog suda kaže: "U pravilu, istraga se može voditi nad osobom, i sve dok se vodi, ona i dalje ima status nevine osobe. Tu je jedan od glavnih problema. Sigurno da je, kad je riječ o visoko eksponiranim dužnosnicima, interes javnosti velik, ali pitanje je je li interes javnosti prevagnuo nad interesima tajnosti istrage. Novinari time preuzimaju rizik i treba biti oprezan".

Na pitanje bi li korištenje spisa bilo kazneno djelo, odgovara: "Prije eventualnih izmjena ZKP-a treba prvo vidjeti gdje su to slabe točke. Imate ljude u DORH-u, zapisničare, odvjetnike… treba vidjeti na koga pada sumnja ili ako ima dokaza da se utvrdi. Nije normalno da podaci cure. Vi pošaljete email na vrlo uzak krug unutar sudstva, ali vidim tog trena, odmah se sve zna. Sustav je postao dosta povezan i nepouzdan. Ljudi su u sustavu prilično nezadovoljni, sad već i sudci. Onda ljudi dođu u napast da svašta rade. Treba to analizirati prije nego se pomišlja o izmjeni ZKP-a", upozorava predsjednik Vrhovnog suda.

Razmatra se da se istraga oduzme iz ruku tužitelja i ostavi policiji i sudcu istrage: "Formalno, uvijek Sabor može donijeti zakon kakav god želi. To bi sad već predstavljalo zlouporabu zakonske procedure. Mi smo još donedavno imali sistem istraga koji je bio čvrsto u rukama istražnog sudca. Netko se sjetio i rekao – idemo sad po uzoru na anglosaksonski sustav to prebaciti na tužilačku istragu – a kod nas to radi Državno odvjetništvo. Tek kad se taj sustav stabilizirao, sad opet uvoditi radikalne promjene i to prebacivati na policiju, u našim uvjetima, bila bi situacija koja je zlouporaba procedure slična onoj koju je pokušao Berlusconi. Kad se protiv njega vodilo nekoliko kaznenih postupaka, domislio se da pokuša izmijeniti kazneni zakon tako da se postupci protiv njega obustavljaju. Onda su talijanski sudci doslovno izašli na ulice da bi talijanskom narodu pokazali što se radi". Na pitanje je li to moguće u Hrvatskoj, Dobronić kaže: "Teško mi je reći. Možda je", pa nastavlja: "ali ova varijanta da se to prebaci na policiju, to bi ipak trebalo isključiti".

Opstrukcija DORH-a: 'Mslim da se to radi namjerno'

"To su sve određeni oblici manipulacije. Vi kažete da DORH nije dovoljno efikasan, pa slijede brojne političke optužbe, a u stvarnosti se radi o tome da se od DORH-a očekuju doslovno čuda jer kaznenih djela ima toliko, dodatno su dobili zadatak da državu zastupaju u imovinskom dijelu, a to je ogroman zadatak. I onda im dajete toliko skromna sredstva da ljudi nemaju prostora, spisi su im po podu… Mislim da se to sad radi namjerno. Kod sudova, na primjer, jedna od promjena – mi ćemo puno toga prebaciti u zemljišno-knjižnim poslovima na javne bilježnike i odvjetnike jer kao, sudovi su spori, ali radi se o tome da na mnogim sudovima nije bilo dovoljno zemljišno-knjižnih službenika jer Ministarstvo nije odobravalo da se ljudi zaposle".

'Situacija na sudovima – stanje pred rasulo'

Na pitanje funkcionira li uopće pravosuđe, Dobronić odgovara: "Baš nitko osim novinara, nije pokazao interes za tu temu. Radi se o tome da sam pozvao ministra i razgovarali smo, uz najuže vodstvo suda. Ja sam mu ukazao na problem iz sistemskih razloga, iz dva aspekta – načela podjele vlasti i minimuma funkcioniranja. Naglasio sam da je kritična situacija na sudovima prvog stupnja, ona je toliko loša da je samo pitanje trenutka kad će se dogoditi, jedan dan na na sudu, da nijedan sudac neće moći provesti raspravu jer neće biti zapisničara na raspolaganju. U 2022., mislim da je samo s Općinskog građanskog suda otišlo 30 do 40 zapisničara. To je sad stanje koje bismo mogli reći – stanje pred rasulo. To je sigurno nekih 30 do 40 posto".

"Prije toga, prvostupanjski sudci su jako nezadovoljni jer su im plaće zaista niske prema svim kriterijima, nemaju zapisničare, tehnički uvjeti… sve loše. Kod plaća sudaca, to je jedino zanimanje kod kojeg plaća nije puko pitanje plaće, nego pitanje statusa i neovisnosti i zato postoje određena načela da se plaće sudaca moraju revalorizirati u skadu sa troškovima života. Rekli smo da se svim sudcima mora povećati osnovica, a kad je riječ o prvostupanjskim sucima i savjetnicima – svima podignuti linearno za 30 posto plaću jer ćemo ostati bez sudskih savjetnika, a zapisničarima ujedno povećati koeficijente za 30 posto na ovu plaću", rekao je za N1.

'Ugroženo je funkcioniranje sudbenog sustava'

"Sudcima prvog stupnja treba uvesti platne razrede da im se omogući da onim sudcima koji su prešli preko pola radnog staža, da im plaća izjednači s plaćom županijskih sudaca uz kriterij staža i kvalitete rada. I to je jedini način da se spriječi ovo sadašnje izrazito loše stanje". Napominje i stanje sudskih zgrada i sudnica koje je također jako loše. "Ne može se reći da je zato kriva ova Vlada, ali to se mora srediti. Sud mora biti reprezentativan. Treba se ujednačiti graditeljski standard kako će izgledati zgrada suda. Morate razdovojiti dio za sudce i službenike i jedan dio za stranke. Ne može stranka koja vodi postupak dolaziti do sudca".

Ako ministar ne pokrene promjene, najavljuje pismeno upozorenje: "Ugroženo je funkcioniranje čitavog sudbenog sustava. Vidljivo je da se ne poštuje načelo podjele vlasti. U istoj koži su i Državno odvjetništvo i sudovi. Nitko od tog silnog posla ne izdrži, to stvarno trebaju biti dobre plaće i uvjeti da se to sve izdrži. To je potpuno neprihvatljivo".

Postupanje hrvatskih sudova u međudržavnim posvojenjima

Slučaj posvojitelja uhićenih u Zambiji izazvao je veliku pažnju javnosti. Dobronić kaže da se provjeravaju odluke koje su hrvatski sudovi potvrdili. Provjerava se jesu li odluke autentične, te kaže da ne može dalje komentirati "da ne bi naštetio našim ljudima". Nastavlja: "Postoji problem u pravnoj i političkoj praksi u DR Kongo. U našoj javnosti su se stvari dosta pojednostavljivale. I to stvarno u situaciji koja zaista nije jednostavna i izazvala je probleme i nama i državama koje su puno iskusnije i imaju veleposlanstva u svim državama, a mi nemamo. Točno je da je Demokratska Republika Kongo u svom zakonu donijela izmjenu kojom se zabranjuju postupci međunarodnog posvojenja dok se ne formira centralno tijelo. međutim, to tijelo nije formirano od 2016. do danas. Ravnatelj u njihovoj agenciji je rekao da nisu dopuštene baš nikakve iznimke, ali neosporno je da su sudovi nakon 2016. donijeli negdje između 40 do 70 odluka kojima su odobrili međunarodna posvojenja".

'U DR Kongu, pod određenim uvjetima, međunarodna posvojenja su i dalje dopuštena'

Pojašnjava: "Situacija je u DR kongu je takva da su potpisali Opću UN-ovu konvenciju o pravima djeteta koja kaže da je temeljni kriterij odluka o pravu djeteta – dobrobit djeteta. Ovaj sud je u pojedinim slučajevima odlučio da predstavlja dobrobit djeteta da se pojedina međunarodna posvojenja odobre i da se zanemari ta zabrana. Nije ništa sud u DR Kongo povrijedio svoj zakon. To se zove tumačenje prava – potpuno formalno je to ispravno jer Međunarodna konvencija ima prednost u primjeni nad domaćim zakonom. Jedina je istina da su nakon 2016. u DR Kongu pod određenim uvjetima međunarodna posvojenja i dalje moguća i dopuštena.

No, nastaje novi problem. Iz svega proizlazi da su Vlada DR Kongo i njihovi sudovi na neki način na ratnoj nozi i onda Vlada, pozivajući se na odredbu zakona po kojoj nema posvojenja, ne želi dati izlazne vize čak ni za onu djecu za koju je njihov vlastiti sud odobrio posvojenje. Za koju postoji presuda”. Ukazuje na to da su sudovi u DR kongo neovisni i da bi trebali moći odlučivati samostalno".

Upitan je jesu li hrvatski sudovi bili dužni provjeriti legalizaciju isprava: "Mogli bismo reći da su sudovi trebali postupati opreznije. Imaju uputu da sada postupaju preciznije. U ovim uvjetima kad nemamo veleposlanstvo tamo, to bi postupak usvojenja produljilo najmanje za godinu, ako ne i duže, ili ga čak onemogućilo. S druge strane, iz obrazloženja suda Demokratske Republike Kongo koji je bio sudcima pred stolom, proizlazi da su oni imali pojedine isprave naših centara za socijalnu skrb koje su prihvaćali bez legalizacije. Onda je u tom dijelu moguće prema načelu uzajamnosti da ako jedna država ne traži legalizaciju, da ne moramo ni mi. Onda su naši sudci prihvatili jedan znatan rizik i nisu poslali isprave na redovni put legalizacije. Jednim dijelom su imali razumijevanja za njihovu želju da što prije postanu roditelju".

'Djecu treba dovesti u Hrvatsku'

Vjeruje da su na temelju prijašnjih presuda odlučili na ovaj način krenuti dalje u postupak, ali smatra da su time prihvatili pretjeran rizik. "Po ovom što proizlazi iz obrazloženja postupka, to je jedan sasvim solidan postupak u kojem su provjerili i dijete i roditelje i posvojitelje i dob itd. Oni imaju dio građanskog zakona koji je recepcija belgijskog zakona i to je na ovaj način savim solidno".

Na pitanje je li moguća revizija slučajeva koji su već provedeni: "Ono što je provedeno – to su zakonito provedeni postupci i upisi. Ne smiju se osporavati. Sumnja je jedno, a ona mora crno na bijelo biti dokazana", zaključuje.

Dodaje da postoji šansa da se postupak prebaci u Hrvatsku.

Kad je riječ o pravnoj poziciji te djece, koja jesu hrvatski državljani, kaže: "Zambija nema temelja osporavati hrvatsko državljanstvo te djece jer isprave koje je izdao MUP su valjane. Nisu krivotvorine. Najmanje što moraju napraviti je da omoguće predstavnicima naše države da obiđu tu djecu. Ta djeca su već sad naši državljani i mi imamo pravo poslati naše predstavnike socijalne skrbi da tu djecu preuzmu i ovdje organiziraju brigu o njima. Djecu treba dovesti u Hrvatsku. Nisu djeca ništa sama organizirala ni provodila", zaključio je Dobronić.