Dobronić: Nije dobro da cure informacije, no ne treba odmah mijenjati Zakon

Nikola Grmoja (Most) pitao je Dobronića o stavu prema izmjenama Zakona o kaznenom postupku vezano uz curenje informacija, kao i vezano uz aferu Zambija.

"Zašto sudovi nemaju razumijevanja za roditelje koji žele posvojiti djecu iz Hrvatske", pitao je.

"Nije dobro da cure informacije i nije normalno da novinari budu prisutni kad policija nekog privodi u subotu ujutro. To je vrijeđanje dostajnstva tih ljudi. Curenje informacija nije dobro i nije dopušteno. No radi se o tome da samo zbog tog problema ne možemo odmah reći da ćemo mijenjati Zakon. Treba provjeriti praksu, tko to rako radi, gdje informacije cure i zaoštriti disciplinu. A ako se ustanovi da može biti bolji rezultat izmjenom ZKP-a, to ne treba raditi zbog jednog pitanja. Takvi temeljni zakoni se rade da budu trajni pet do deset godina", odgovara predsjednik Vrhovnog suda.

Tu su i problemi nakon osnivanja Visokog kaznenog suda, da nije možda umanjilo ustavni položaj Vrhovnog suda. Sve to dolazi u obzir, ali donošenje izmjena Zakona zbog jedne točke nikako ne.

Što se tiče Zambije, domaća posvojenja nisu u nadležnosti suda nego je to upravni postupak, poručuje. 

"O tome odlučuju Centri za socijalnu skrb. Cijela zavrzlama nastaje kad se radi o zemlji koja nije potpisnica Haaške konvencije i onda ste u poziciji da o posvojenju u nekim zemljama odlučuje sud. Kako u DR Kongo postoji sud za djecu, kad on odluči da bi ta presuda imala učinak u Hrvatskoj, onda mora odlučiti sud u Hrvatskoj", kaže.

Dobili su ulogu koju, u redovnim procesima posvojenja, sudovi nemaju.

"Iza toga slijedi pravna praznina što u takvoj situaciji kod nas nedostaje nastavak, domaći upravni dio da se na podlozi rješenje o priznanju dodatno provjeri jesu li po našem pravu ispunjene sve pretpostavke. Što se tiče provjere, to je složena situacija. Redovni put bi bilo da se ide na legalizaciju i tu su naši sudovi ubrzali. No djeluju uvjerljivo, imaju klauzule pravomoćnosti", kaže.

Ne može se reći da je to što su sudovi radili do kraja provedeno lege artis, ali ne može im se do kraja ni zamjeriti, dodaje. "Vidjet ćemo što će od svega toga biti, pitanje je hoćemo li ikad uspjeti otkriti pravu istinu. Problem je nastao u DR Kongo. Oni su uveli tu zabrnu 2016., ali su od onda imali više od sto odluka o međunarodnom posvjenju", ističe predsjednik Vrhovnog suda. 

Problem nastaje, pojašnjava, kada su sudovi i njihova vlada u velikom sukobu jer vlada odbija izdati izlazne dozvolu, čak i za djecu koju su sudovi leglano odobrili i onda je problem kako to legalizirati.