Dobre vijesti iz HZZ-a: Broj nezaposlenih je najmanji ikad, no stručnjak ukazuje na jedan rizik

To je bila rekordno niska nezaposlenost, najniža od osamostaljenja Hrvatske, a onda je u petak  oko podneva, HZZ-ov brojčanik pokazao je još nižu brojku – 85.803 nezaposlenih. Zanimljiva je to brojka, posebno kad se sjetimo nekih ranijih vremena. Tako je prije točno deset godina nezaposlenih bilo 330 tisuća, a koncem 2012. ta se brojka popela od 370 tisuća. 

Broj nezaposlenih građana raste još od globalne financijske krize 2008. i 2009. godine, a taj se trend značajno se obrnuo ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i odlaskom mnogih na širom otvorena tržišta rada.

Podatke za svibanj HZZ je objasnio potrebama u turističkoj sezoni. "U svibnju je najviše izlazaka iz evidencije nezaposlenih bilo uslijed zapošljavanja na temelju radnoga odnosa u pružanju smještaja, priprema i usluživanje hrane", kazali su.

Foto: HINA /Lana Slivar Dominić

'Hrvatska ekonomija raste jako brzo'

Ekonomist i znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta Zagreb dr.sc. Danijel Nestić, napomenuo je da svibanj inače nije mjesec s najnižom stopom nezaposlenosti. "Postoje neke sezonske fluktuacije, a najmanja nezaposlenost obično je u srpnju, pa je moguće da će još padati. Radi se doista o vrlo, vrlo niskim brojkama i zdravo laičko razmišljanje kaže da je to dobra stvar. Međutim, ekonomisti mogu malo raditi problem oko toga tvrdeći kako to pokazuje da nam je ekonomija pregrijana, da radi iznad svojih kapaciteta", rekao je za N1.

Istaknuo je međutim da posljedica rekordno niske nezaposlenosti može biti rizik od rasta inflacije te da nakon "pregrijavanja" slijedi faza "hlađenja". "To vjerojatno indicira da hrvatska ekonomija raste jako brzo. To pokazuje i ozbiljan problem s nedostatkom radne snage. Uvijek postoji određeni broj nezaposlenih osoba, ali mi očito imamo strukturni problem. U određenim sektorima i za određena zanimanja očito smo u manjku radne snage", kaže.

Ti problemi pokušavaju se riješiti uvozom radnika iz trećih zemalja no ne rješava to problem do kraja. "Teško je nadomjestiti radnike u sektorima gdje je potrebno znanje jezika ili neke specifične vještine. Naša trenutna imigracija rješava problem u građevinarstvu i ugostiteljstvu, ali u drugim sektorima baš i ne."

Foto: HINA /Zvonimir Kuhtić

Demografski problemi

Napomenuo je ipak da je trenutna situacija dobra jer većina onih koji žele naći posao uspijeva u tome, što ipak ne rješava problem manjka u pojedinim sektorima. "Sve ovo pokazuje da su neki sektori, a i cjelokupno gospodarstvo u ekspanziji."

Među ovih osamdesetak tisuća trenutno nezaposlenih dio je onih koji su u tranziciji nakon školovanja do posla, ili s jednog posla na drugi, a dio su ljudi čije vještine jednostavno nisu tražene na tržištu rada. Također, kod potrage za razlogom niske nezaposlenosti na umu treba imati demografske faktore. 

Novi podaci o nezaposlenosti u Europi: Evo kakvo je trenutno stanje u Hrvatskoj

"Mi smo staro društvo. Nama ljudi odlaze u mirovinu, starije generacije kojih ima dosta, a mladih je sve manje. Iz godine u godinu smanjuje se broj onih koji ulaze na tržište rada iz školskog sustava. Potreba za uvozom radne snage vjerojatno će biti trajnija, ako se želi održati intenzivan gospodarski rast", zaključio je Nestić.