U ZRAČNOJ LUCI

Djevojčice iz grčkih izbjegličkih kampova neće doći u Hrvatsku, u posljednji tren zatražile azil u Nizozemskoj

Autor

bl

Zbog loših uvjeta u grčkim izbjegličkim kampovima Hrvatska je u ožujku 2020. odlučila primiti desetero djece, a nakon požara u kampu Moria, taj je broj odlučila povećati na 12.

11.04.2021. u 21:22
Ispiši članak

Iako u MUP-u ne žele službeno komentirati razloge odustajanja 12 djevojčica od zbrinjavanja u Hrvatskoj, za što su već bile obavljene sve pripreme, dobro upućeni izvori sumnjaju da bi mogle biti instruirane. Trenutačno se, kako se doznaje, nastoji prikupiti što više podataka od svih koji su sudjelovali u premještanju, jer je teško zamisliti da su se djevojčice mogle samostalno organizirati tijekom putovanja, piše Dnevnik.hr.

U MUP-u kažu da o primjerima zloporabe instituta međunarodne zaštite već nekoliko godina konstantno izvješćuju javnost te nadležne službe Europske unije.

Tako je, prema MUP-ovim podacima, od 250 preseljenih izbjeglica u Hrvatskoj ostalo njih svega 66, a u posljednje četiri godine obustavljeno je više od 70 posto postupaka za dodjelu međunarodne zaštite jer su tražitelji azila u međuvremenu otišli, uglavnom u zemlje zapadne Europe. To smatraju dokazom da se ne radi o izbjegličkoj populaciji, već o ekonomskim migrantima koji koriste međunarodno neuređen sustav migracija i putem se pozivaju na prava izbjeglica kako bi se dokopali željenih destinacija.

Djevojčice koje je Hrvatska odlučila primiti kako bi rasteretila prenapučene grčke izbjegličke kampove trebale su biti smještene u ustanovi za djecu bez roditeljske skrbi u Lipiku. Tamo su već bili osigurani uvjeti i angažirani suradnici kako bi naučile hrvatski i uklopile se u društvo. Za njihov transfer do dolaska u Hrvatsku zadužena je bila Međunarodna organizacija za migracije čiji je cilj osigurati humano upravljanje migracijama.

Od ožujka 2020. Hrvatska u 'koaliciji voljnih'

Odlukom da primi djecu bez pratnje kako bi ih spasila iz loših uvjeta u grčkim migrantskim kampovima Hrvatska se svrstala u tzv. koaliciju voljnih kojoj su se uz inicijatora Njemačku u ožujku prošle godine pridružile i Francuska, Belgija, Luksemburg, Portugal, Irska, Litva i Finska.

U studenome 2020. MUP je od Grčke zatražio preliminarne liste maloljetnica bez pratnje, a kako ona nije dostavljena, zahtjev je ponovio u siječnju ove godine.

Tek nakon ponovljenog zahtjeva, Europska komisija je 27. siječnja MUP-u dostavila prvu preliminarnu listu sedam maloljetnica bez pratnje i jednim dojenčetom te drugu listu s četiri maloljetnice 22. veljače 2021.

Odmah nakon primitka druge liste Hrvatska je potvrdila da prihvaća svih 13 maloljetnika te nadležne službe u Grčkoj obavijestila da pokreće i potrebnu sigurnosnu provjeru.

No u međuvremenu je jedna maloljetnica odustala od mogućnosti premještaja u Hrvatsku, dok je preostalih 12 azil u drugoj državi zatražilo tijekom puta do dogovorenog odredišta.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.