ŽANA PAVLOVIĆ

Dječja psihologinja: Svi mi koji okrećemo glavu od nasilja, opravdavamo ga ili prebacujemo odgovornost, smo sudionici u nasilju

Autor

bl/Generacija.hr

Hrvatska je duboko potresena smrću dvoipolgodišnje djevojčice Nikoll, koja je preminula na Uskrs, nakon što su se liječnici Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj u Zagrebu nekoliko dana borili i svim silama nastojali spasiti joj život. Naime, djevojčica je iz Nove Gradiške u bolnicu u Zagrebu pristigla s teškim ozljedama koje su bile posljedica užasnog obiteljskog nasilja. 

07.04.2021. u 21:58
Ispiši članak

Malena je na jesen vraćena biološkim roditeljima, koji se sada nalaze u istražnom zatvoru, udomitelji koji su s pokojnom djevojčicom stvorili emotivnu vezu su shrvani, a zbog ovog slučaja koji je cijelu Hrvatsku digao na noge, smijenjene su i odgovorne osobe u novogradiškom Centru za socijalnu skrb. Slučaj malene Nikoll, ali i obitljsko nasilje za portal Generacija komentirala je dječja psihologinja Žana Pavlović.

"U obiteljskom okružju dijete stječe prva iskustva, uči na temelju roditeljskog ponašanja, formira mišljenje i stavove, razvija svoje osobne potencijale i socijalne odnose. Obitelj bi trebala za jedno dijete biti sve, ona koja tješi, štiti, potiče i usmjerava. Za neku djecu, nažalost, obitelj je najopasnije mjesto na svijetu, ako u obitelji postoji nasilje. Zlostavljanje i zanemarivanje djece naša je svakodnevica. Nasilje u našem društvu postaje normalno i uobičajeno. Dvoje od troje djece u Hrvatskoj u tjedan dana doživljava tjelesno kažnjavanje, a pola njih posljedično i zlostavljanje.  Sve smo manje osjetljivi i više tolerantni na bilo koje nasilje, tjelesno, verbalno, psihičko, seksualno i ekonomsko. Malo empatije i solidarnosti – to je sve što nam je potrebno da se na ispravan i ljudski način reagiramo kod sumnje na nasilje i zlostavljanje", rekla je Pavlović i nastavila:

"U vrijeme korone, poruke 'Ostanite doma', online škole, izolacije i 'lockdowna' kako bi pandemija što prije završila, razmišljate li o onima koji se iza zatvorenih vrata ne osjećaju sigurno? Za mnogu djecu, dom ne znači mir i sigurnost, već upravo suprotno. Dom i obitelj za svako dijete nije sigurno mjesto", poručila je te upitala: "Zašto šutimo? Zašto ne prijavljujemo nasilje"?.

'Živimo li u društvu koje može zaštiti dvogodišnju djevojčicu? Da je tako, danas bi bila živa'

Objasnila je da reagiranjem možemo spasiti jedan dječji život.

"Mi smo društvo šutnje i stavljanja problema pod tepih, jer što je pod tepihom, nije se ni dogodilo, nema ga. Ako ne okrećemo glavu od njihove patnje i ne zatvaramo oči i uši kad vidimo da nešto nije u redu možemo spriječiti veliki broj slučajeva nasilja. Možemo sačuvati jedan cijeli dječji život. To je najmanje što možemo napraviti u slučaju sumnje na bilo koji oblik nasilja. Pokazati jasan stav – da nasilje nad bilo kim, nije prihvatljivo. Svako od nas, svaki vrtić i škola može prepoznati djecu s modricama i djecu s crvenilom od remena po rukama. U odnosu na stvarni broj slučajeva u Hrvatskoj još uvijek je mali broj prijava sumnji na bilo koji oblik zlostavljanja i zanemarivanja. Svaki stručnjak koji radi s djecom zakonom je obavezan, prijaviti svaku opravdanu sumnju da postoji zlostavljanje i zanemarivanje djeteta. Ipak malo je onih koji će to zbilja napraviti i reagirati. Malo je onih koji će biti profesionalno odgovorni, pokazati građansku hrabrost i prijaviti sumnju na zanemarivanje i zlostavljanje.

Htjeli to priznati ili ne, svi mi koji vidimo nasilje, a 'ne vidimo', čujemo plač, a pojačamo TV, svi koji ne reagiramo i okrećemo glavu od nasilja, opravdavamo ga krizom, neimaštinom, teškim karakterom ili prebacivanjem odgovornosti, svi smo sudionici u nasilju. Živimo li u društvu koje može zaštiti dvogodišnju djevojčicu? Da je tako, danas bi bila živa”, zaključila je Pavlović.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.