Divjak: Bez konkurentnog obrazovnog sustava nema ni konkuretnog gospodarstva

"Ako se ne odlučimo za dobre akcije i programe, dobre politike, ostat ćemo s pogrešne strane željezne zavjese. Ta se zavjesa neminovno spušta, a mi se, usudim se reći, još uvijek nalazimo s one dobre, pozitivne strane gdje ćemo našoj djeci, našim učenicima i studentima osigurati dobre prilike koje su usporedive s prilikama mladih ljudi u Europskoj uniji", istaknula je Divjak.

Da bi se to osiguralo, smatra, nužno je osigurati jasan i važan društveni dijalog o pitanjima obrazovanja i razvoja visokog školstva koji će biti oslobođen ideoloških prijepora. To je jedna od osnovnih zadaća prilikom uspostave konkurentnog obrazovnog sustava bez kojeg nema ni konkurentnog gospodarstva koje je temeljeno na znanju, novim prilikama i dodanoj vrijednosti. Za izgradnju kvalitetnog obrazovnog sustava, kazala je Divjak, nužno je stvoriti povjerenje među svim onima koji ga grade.

"Povjerenje se uspostavlja razgovorom temeljenom na argumentima. Osim toga, važno je i povjerenje građana u sustav, odnosno povjerenje da učitelji, profesori, ravnatelji i ministrica znaju što rade. Kad se stvori takav odnos, onda nije teško obrazložiti zašto su nužna ulaganja u sustav. Tada nije potrebno obrazlagati zašto nam je nužno dualno obrazovanje i zašto visoko obrazovanje sa svojom posebnom ulogom ima odgovornost", rekla je ministrica. 

Dodala je kako danas argument nije temelj javne komunikacije, nego su to lažne vijesti i poluistine koje se proglašavaju istinama. "Tako nastaju priče o opasnostima od migranata, o užasnom porastu kaznenih djela pa do toga da iz obrazovnog sustavu izbacujemo nacionalnu komponentu, da izbacujemo povijest što su sve naravno lažne vijesti", ustvrdila je ministrica Divjak.

Iznijela je podatak po kojem će 65 posto današnjih prvašića raditi u zanimanjima koja još uvijek ne postoje. Čak 90 posto svih zanimanja sadržavat će neku digitalnu kompetenciju, a o tome se mora govoriti već danas, smatra Divjak.

Nakratko se osvrnula i na autonomiju sveučilišta rekavši da je ona u nas, ponekad, pogrešno shvaćena, odnosno ona je izgovor da bi se radilo što se želi i što se hoće. Autonomija je, tvrdi Divjak, prilika da se radi bolje i služi, a nije izgovor da se čini što se želi.

U nastavku konferencije govorila je državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Terezija Gras koja se bavila temom migrantske krize. Kazala je da je Hrvatska ove godine izložena pojačanim migracijskim kretanjima.

"To se prije svega dešava zbog pojačanog ulaska migranata iz Turske u Grčku, a njih je otprilike 42 tisuće", istaknula je Gras i dodala kako je balkanska ruta, zajedno s onom koja vodi prema Španjolskoj, trenutno najaktivnija. Istovremeno je zamijećeno značajnije smanjenje kretanja središnjom migrantskom rutom, a to je ona koja povezuje obalu Libije sa Italijom.

"Na našim granicama, ponajviše onoj s Bosnom i Hercegovinom, ove godine bilježimo 6.415 nezakonitih prelazaka što je povećanje od 30 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje", dodala je Gras.