DIP OBJAVIO PODATKE Evo koliko milijuna kuna su koštali predsjednički i parlamentarni izbori u Hrvatskoj

Očitovalo se to kroz epidemiološke mjere poduzimane kako bi se sigurno proveli izbori za Sabor, u srpnju 2020. te prijevremeni lokalni izbori, ali i kroz prenošenje DIP-ovih međunarodnih aktivnosti u virtualni prostor.

Izbori za Sabor stajali su 101,5 milijuna kuna

Srpanjski izbori za Sabor stajali su 101,5 milijuna kuna, što je za 8,5 milijuna manje od istovjetnih izbora iz 2016. godine. Uštedjelo se na naknadama za rad izbornih tijela, jer su se promijenili porezni propisi.

Više se, za oko dva milijuna kuna, potrošilo za materijalne troškove, jer je za izborna tijela, a samo je biračkih odbora bilo gotovo sedam tisuća, trebalo osigurati zaštitnu opremu i zaštitni materijal te sredstva za dezinfekciju protiv zaraze korona virusom.

Zaštitnu opremu za biračke odbore i izborna povjerenstva DIP je osigurao i distribuirao u suradnji s Ravnateljstvom civilne zaštite.

Pregled DIP-ova rada je i svojevrsni podsjetnik na neke izborne činjenice.

Za srpanjske izbore DIP je prihvatio 192 liste te 17 kandidatura, za 151 zastupničko mjesto natjecalo se 2669 kandidata.

Za glasovanje je određeno  6998 biračkih mjesta, od čega 109 u inozemstvu, u 41 državi diljem svijeta. Izbore je promatralo 8689 promatrača u Hrvatskoj i inozemstvu.

Za predsjedničke izbore 75,3  milijuna kuna

Izbori za predsjednika države stajali su 75,3 milijuna kuna, prvi krug održan je 22. prosinca 2019., drugi 5. siječnja 2020.

Iako ti izbori formalno spadaju u DIP-ov pregled rada za 2019., koji je prihvaćen u travnju prošle godine i obuhvatio je sve do tada dostupne podatke o tim izborima, u pregledu za 2020. dopunjen je podatcima  troškovima njihove provedbe i o provedenom nadzoru financiranja izborne promidžbe.

U drugoj polovici prošle godine u četiri se jedinice prijevremeno biralo: u Orahovici i Otoku Dalmatinskom gradsko i općinsko vijeće, u Brckovljanima općinski načelnik i njegov zamjenik, u Šibensko-kninskoj županiji zamjenik župana iz reda pripadnika srpske manjine.

Redovni godišnji nadzor nad 1373 subjekta

Uz obveze oko izbora, DIP je u prošloj godini odrađivao i svoj redovni posao. Proveo je redovni godišnji nadzor nad  1373 subjekta, 167 političkih stranaka, šest nezavisnih saborskih zastupnika i 1200 nezavisnih lokalnih vijećnika

Proveo je financijski nadzor nad 11 kandidata za predsjednika države i sedam osoba koje nisu postale kandidati.

Nadzor je proveo i nad strankama (31), neovisnim listama (pet) i kandidatima (17), njih ukupno 54, koji su sudjelovali na izborima za Hrvatski sabor.

O svim utvrđenim povredama zakona, za koje je propisana prekršajna sankcija, DIP je obavijestio nadležno državno odvjetništvo.

Osim epidemije Covida-19, dodatan posao DIP-u donijeli su zagrebački i petrinjski potresi zbog kojih je imao posla na zgradi u Visokoj 15, na Gornjem gradu, navodi se u pregledu rada DIP-a.