INTERVENCIJE BANAKA

Dio saborskih zastupnika traži da se HNB izravno uključi u spašavanje gospodarstva

Autor

ig/h

Osam saborskih zastupnika je od Hrvatske narodne banke (HNB) zatražilo u četvrtak da se uključi u rješavanje problema gospodarstva i građana tako da nekreditno, nekamatno i izravno financira državu s 45 milijardi kuna koliko je potrebno za Vladine mjere spašavanja gospodarstva.

02.04.2020. u 14:55
Ispiši članak

"Okupili smo se sa snažnim zahtjevom da HNB prestane biti pasivan u ovoj dramatičnoj situaciji koja se događa u hrvatskom gospodarstvu i društvu, da postane snažna poluga u izvlačenju gospodarstva i preventivno djeluje protiv brzog upadanja u recesiju", rekao je saborski zastupnik Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) ispred HNB-a.

Trošak spašavanja gospodarstva će biti 45 milijardi kuna, a Lovrinović je upozorio da će se Vlada zadužiti kod stranih banaka i tako povećati javni dug, na što će porezni obveznici plaćati kamate kada kriza završi. 

Zato poziva premijera, Vladu i HNB da HNB financira državu, istaknuvši da je HNB jedina institucija koja ima neograničeno puno novca jer ga sama može i stvarati, ali i odobravati kredite. 

Upitan bi li intervencija HNB-a od 45 milijardi kuna utjecala na inflaciju, rekao je da ne bi jer su se slične intervencije već događale u SAD-u i eurozoni i jer bi u ovoj situaciji država ograničila rast cijena strateških proizvoda.

Podsjetio je i na svoj prijedlog tzv. helikopterskog novca, gdje bi HNB na račune građana izravno doznačila po dvije tisuće kuna dva puta u razmaku od mjesec dana i tako održala potražnju, vratila optimizam i spriječila kidanje karika ekonomije.

Škibola: Prednost je što nismo u eurozoni

Nezavisni saborski zastupnik Marin Škibola ocijenio je da je ova tema važna jer HNB godinama pokazuje nedjelovanje i da zagovara interese uvoznih lobija što se vidi, tvrdi, prema tečajnoj, monetarnoj i fiskalnoj politici. 

"Velika prednost je to što trenutno nismo u eurozoni zato što HNB ima monetarne elemente kako spasiti gospodarstvo - izdavanjem tzv. nekreditnog novca. Znači da iskoristi mehanizme primarne emisije novca 'ex nihilo', gdje centralna banka stvara novac iz ničega i taj novac plasira prema poduzetnicima i građanima", objasnio je Škibola. 

Sva druga rješenja će, tvrdi, Hrvatsku odvesti u velike inozemne dugove koji će biti prema stranim elementima i tako se izgubiti svaka nada da ćemo imati pravo na suverenu ekonomsku politiku. 

Naglasio je da se članice eurozone bore za tako nešto, ali pošto nemaju svoje središnje banke, one traže od Europske središnje banke da izda "korona obveznice" i tako plasira helikopterski, odnosno nekreditni novac koji bi im pomogao. 

Pernar: Vladine mjere neće biti dovoljne za pomoć svim građanima

Saborski zastupnik Ivan Pernar iz istoimene stranke slaže se s povećanjem naknade na 4000 kuna za vrijeme krize i otpisivanjem plaćanja poreza i doprinosa, ali je ocijenio da takva mjera nije dovoljna da pomogne svim građanima jer ima mnogo nezaposlenih i onih koji su očekivali sezonske poslove, a kojih neće biti zbog izvanredne situacije.

Zato traži da se ta mjera proširi. Također, iako nije pristalica temeljnog dohotka, kako kaže, smatra da je ovo situacija kada je temeljni dohodak nužan i kada Vlada mora svim građanima dati određena sredstva od kojih bi mogli preživjeti.

"To je ta ideja helikopterskog novca. HNB ni ne mora stvarati novi novac, jer ga već imaju dovoljno, samo ga treba pustiti u optjecaj, odnosno građanima na tekuće račune", rekao je Pernar. 

Te ideje podržavaju i saborski zastupnici iz različitih političkih opcija Miro Bulj, Damjan Vucelić, Hrvoje Zekanović, Tomislav Panenić i Snježana Sabolek, ali na konferenciji nisu bili prisutni zbog sigurnosnih mjera vezanih za korona virus.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.