Dinara će postati 12. park prirode u Hrvatskoj

Događanju su prisustvovali ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić, župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, gradonačelnik Grada Knina dr. sc. Marko Jelić te građani, predstavnici nevladinih organizacija i ostala zainteresirana javnost.

Ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić istaknuo je kako je ovo poseban tjedan za zaštitu prirode. Europska komisija je 20. svibnja objavila novu Strategiju bioraznolikosti do 2030. godine, jučer je obilježen Natura 2000 dan, danas se obilježavaju Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj, a u nedjelju je Europski tjedan parkova.

"Park prirode Dinara bit će 12. park prirode u Republici Hrvatskoj i zajedno s osam nacionalnih parkova, zaokružit ćemo jednu cjelinu od 20 takvih zaštićenih područja. Proglašenjem Dinare parkom prirode udio zaštićenih područja u kopnenoj površini Republike Hrvatske povećat će se s 12 posto na 13 posto, a pod europskom ekološkom mrežom Natura 2000 više neće biti 36,7 posto nego 39 posto teritorija. To zorno pokazuje što će ovih 63 tisuće hektara novog zaštićenog područja značiti za ukupan kapacitet zaštićenih područja u Hrvatskoj i, u konačnici, što će značiti za budućnost bioraznolikosti u Hrvatskoj", rekao je ministar Ćorić.

Naglasio je kako je ovo smjer u kojemu cijela Europa i svijet trebaju ići, a to je smjer zaštite prirode, održavanja bioraznolikosti i očuvanja okoliša za one koji dolaze iza nas.

"Od 63 tisuće hektara budućeg parka prirode Dinara gotovo dvije trećine površine nalazi se na području Splitsko-dalmatinske županije“ naveo je župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban dodavši kako je riječ o prostoru koji graniči s Bosnom i Hercegovinom te je izrazio nadu da će i taj dio područja Dinare u BiH biti zaštićen.

Šibensko-kninski župan Goran Pauk kazao je kako će se proglašenjem Parka prirode Dinara "ovaj predivan prostor otvoriti kao potencijal za razvoj čitavog područja i to tako da se ne naruši izvorna prirodna ljepota, a da Dinaru istovremeno učini pristupačnijom domaćim ljudima i posjetiteljima te stavi u funkciju gospodarskog razvoja u skladu sa stoljetnom tradicijom ljudskog korištenja prostora u ovom kraju."

"Nadam se da će na prvom sljedećem zasjedanju Sabora biti proglašenje ovog zakona. Imat ćemo park prirode i štitit ćemo ono što nam je najvažnije. Krka i Cetina izviru u budućem parku prirode Dinara i bez njih ne bi bilo života i nas", istaknuo je gradonačelnik Grada Knina dr. sc. Marko Jelić.

Donošenjem predloženog Zakona o proglašavanju Parka prirode "Dinara" stvorile bi se pravne pretpostavke za osnivanje javne ustanove, donošenje prostornog plana područja posebnih obilježja i plana upravljanja Parkom prirode "Dinara" kojima bi se pobliže uredila zaštita, unapređenje i korištenje te način upravljanja tim zaštićenim dijelom prirode.

Budućim Parkom prirode "Dinara" predviđa se zaštita površine od 63.052 ha na području  Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije, što predstavlja najveće područje parka prirode nakon Velebita (200.000 ha).

Dinarski krš je fenomen prepoznat na međunarodnoj razini koji obuhvaća puno šire područje, a upravo je po Dinari kao tipskom lokalitetu dobio ime. To je najvrjednija prirodna cjelina krša u svijetu, s debljinom naslaga koja prelazi osam kilometara te izrazito razvijenim krškim poljima koja objedinjavaju sve krške pojave.

Područje Dinare je izrazito bogato endemičnim i ugroženim vrstama. Obitavalište je preko 1000 biljnih vrsta (petina sveukupne hrvatske flore), od toga 75 nacionalnih endema. Poznato je preko 20 endemskih vrsta životinja, od toga i jedan sisavac - dinarski voluhar. Na Dinari se nalazi i najviši vrh Republike Hrvatske – Sinjal (1831 m). Na području budućeg Parka prirode Dinara nalazi se 11 područja ekološke mreže (2 područja za ptice i devet za vrste  i staništa) tako da je 87 posto područja Parka prirode "Dinara" ujedno i područje ekološke mreže Natura 2000.