KONTINUIRANI PAD

DEMOGRAFSKO CRNILO Objavljene procjene broja stanovnika Hrvatske sredinom 2018. godine

Autor

lb/h

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak procjenu stanovništva Hrvatske u 2018. godini, koja pokazuje da je sredinom prošle godine Hrvatska imala 4,087.843 stanovnika, što je nastavak kontinuiranog pada jer je to 0,9 posto stanovnika manje u odnosu na prethodnu godinu.

13.09.2019. u 12:57
Ispiši članak

Pad stanovnika od 0,9 posto znači da Hrvatska ima 36.688 ljudi manje, a pad su ostvarile gotovo sve županije osim Grada Zagreba, koji bilježi rast od 0,22 posto, i Istarske županije, koja broji 0,26 posto stanovnika više.

Najveći pad stanovnika imala je Vukovarsko-srijemska županija sa 3,04 posto manje stanovnika.

Od ukupnog broja stanovnika njih 1,975.052 su muškarci (48,3 posto), a 2,112.791 su žene (51,7 posto). Najmanje žena je u Ličko-senjskoj županiji (50,1 posto, a najviše u Gradu Zagrebu (53,1 posto).

"U 2018. nastavlja se kontinuirano starenje stanovništva. Prosječna starost ukupnog stanovništva Hrvatske iznosila je 43,4 godine (muškarci 41,5, žene 45 godina), što ga svrstava među najstarije nacije Europe", navodi DZS.

Procesu starenja stanovništva najviše pridonosi opadanje udjela mladih (0-19 godina starosti), čiji udio iznosi 19,6 posto ukupnog broja stanovnika. Najmanje mladih je u Primorsko-goranskoj županiji (16,6 posto), a najviše u Međimurskoj županiji (22 posto).

Udio fertilnog (plodnog) kontingenta kod žena također kontinuirano opada te je u 2018. godini iznosio 41,5 posto.

"Najviše stanovništva u dobi od 65 i više godina u odnosu na ukupno stanovništvo bilo je u Šibensko-kninskoj županiji (25,3 posto) i u Ličko-senjskoj županiji (24,9 posto), a najmanje u Međimurskoj županiji (18,2 posto)". 

Najviše stanovnika živjelo je u Zagrebu (804,507 ili 19,7 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (448,071 ili 11 posto), a najmanje u Požeško-slavonskoj (67,862 ili 1,7 posto) i Ličko-senjskoj županiji (45,184 ili 1,1 posto).

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.