DRAMATIČNE BROJKE

Demografa Šterca mjerodavni ignoriraju godinama: 'Mi smo među najstarijim populacijama u svijetu'

Autor

mm

Dok se politički procesi u Hrvatskoj gledaju i planiraju od jednog do drugog izbornog procesa, demografija je već desetljećima rak-rana našeg razvoja. Svake godine sve nas je manje, a poznati demograf Stjepan Šterc je za portal narod.hr pojasnio što sve sa sobom nose ovakvi trendovi. 

23.04.2024. u 22:49
Ispiši članak

Na samom početku Šterc je iznio neke za nas više nego porazne brojke. Kada se sve zbroji oduzme, u Hrvatskoj je prirodni pad izuzetno visok. "Kad gledamo prirodni pad koji je na godišnjoj razini od 25 tisuća ljudi, apsolutno to treba svakog zabrinuti zato što je to temelj svih planiranja u zemlji".

Problem je i veliki pad broja kućanstava koji se ne poklapa sa rastom stambenih jedinica. "Vrlo vjerojatno ćemo postati i odredište starije populacije koja je u mirovini i koja će između ostalog, u ovom našem prostoru provesti dio života.

Mi nismo svjesni onoga što nas čeka, bez obzira na to što nam stručnjaci jasno ukazuju na činjenicu da smo mi među najstarijim populacijama u svijetu", zaključio je Šterc.

Foto:HINA/Edvard Šušak

Demografske politike na razini političkih pamfleta

Ne smijemo zaboraviti, u Hrvatskoj je nedavno dovršen veliki izborni proces u kojem je došlo do relativne pobjede HDZ-a. Šterc nije oduševljen demografskim politikama koje su prezentirane kao mjere čija je zadaća popraviti demografsku sliku Hrvatske. "To je pitanje opstanka i tu nema više nikakvih kalkulacija, nema ideoloških razilaženja, svjetonazorskih, političkih…

To bi trebalo apsolutno sve političke opcije, koje se dijele u Hrvatskoj, shvatiti kao strateški koncept i stratešku potrebu jer će nam se dogoditi nastavak demografske destrukcije koja će utjecati na uređenosti i ukupnu razvoj i na nacionalnu sigurnost", pojašnjava demograf.

Isto tako, iznimno je kritičan prema dosadašnjim politikama i strategijama za demografsku obnovu u Hrvatskoj. Za njega sve dosad napisano predstavlja politički pamflet. "Strategija mora biti vrlo jasno definirana po poticajnim modelima za koje je jasno potreban novac.

E sad, ima li ga? Mi smo analizirali državni proračun, stavku po stavku i došli smo do brojke dok su još bile kune u iznos od 14 milijardi kuna koja se može usmjeriti u ovu revitalizaciju koja je temelj opstanka", dodaje demograf.

Foto:HINA/Lana Slivar Dominić

Demografija predstavlja globalni problem 

Ono najvažnije, demografski problem nije isključivo vezan uz Hrvatsku. On se može proučiti, a mjere koje su se pokazale učinkovitima, primjeniti u Hrvatskoj. Šterc daje nekoliko pozitivnih primjera.

"Ono što se između ostaloga treba reći, već postoje poticajni modeli koji su se pokazali kao učinkoviti, koje Hrvatska treba slijediti. Ovo što se događa u Danskoj, za Dansku nitko ne može reći da je to neuređena zemlja. Danka je shvatila da demografski nestaje i počela je usmjeravati poticajne modele prema mladoj populaciji" zaključuje.

Šterc: Ne nasjedajmo na političke priče kako nas ne bi iznenadio popis 2031., Matula reagirao na usporedbu s Ukrajincima

Jedno je sigurno, nastavimo li pratiti trenutne trendove, afrički kontinent bit će apsolutni pobjednik pozitivne demografske slike u ovom stoljeću. Prema procjeni Svjetske banke, tamošnja populacija mogla bi se udvostručiti do kraja stoljeća, dok je europska populacija u gotovo pa nezaustavljivom padu. 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.