Demograf zaziva novi zakon o strancima: 'Nekima je Hrvatska servis, a nekima obitelj'

Demograf Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta rekao je da useljavanje u Hrvatsku ne može biti obično birokratsko pitanje. "Mi smo još 2020., kad je Zakon o strancima donošen, ukazivali što će se točno dogoditi. Našli smo se nespremni u ovom procesu, nemamo integracijsku strategiju, nemamo migracijsku strategiju", istaknuo je Jurić.

Dodao je da bi integracijska strategija trebala ciljati ne samo useljenike, nego i hrvatsko društvo, koje se, kako je rekao, često proziva za ksenofobiju. "Mi sada još imamo šansu ne ponoviti pogreške zapadnih zemalja. Ta prilika traje vrlo kratko i trebamo pod hitno donijeti zakon koji bi spriječio getoizaciju", kazao je Jurić.

"Poslodavci zbog vlastitog profita stavljaju po 70 ljudi u jedan stan. Na taj način osujećuju bilo kakvu mogućnost integracije", dodao je. Jurić je rekao i da imigranti često nisu motivirani naučiti hrvatski jezik jer se ne radi o velikom jeziku poput engleskog. Rekao je da getoizaciju potiču upravo hrvatski poslodavci.

FOTO: HINA/Edvard Šušak

 'Nekima je Hrvatska servis, a nekima obitelj'

Jurić je rekao da useljavanje u Hrvatsku ne može biti obično birokratsko pitanje kojim se bave državni birokrati. "Ovdje se događa polarizacija hrvatskog društva, vrlo velika. S jedne strane imamo dio građana koji državu doživljavaju kao servis, a s druge strane imamo velik dio Hrvata koji državu doživljavaju kao narodni okvir i jednu obitelj", dodao je.

Potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore Joso Smolić reagirao je rekavši da je osobno bio 20-ak godina migrant i da zna što to znači te da se ovdje teret baca na poslodavca. "Ne radi getoizaciju poslodavac, nego država mora voditi o tome računa, lokalne samouprave, oni koji žele da imaju što više radnih mjesta da i pomognu tim poslodavcima", rekao je Smolić za HRT.

Među ostalim je rekao da svaki radnik treba imati iste uvjete - bio on rođeni Zagrepčanin ili Nepalac. "Ne smijemo diskriminirati nijednog radnika, nijednog građanina koji živi u RH. I ne trebamo to razdvajati, strani radnik, domaći radnik. Ja moram kazati, nije točno da je jeftina radna snaga izvana, iz uvoza", poručio je.

"To moramo naglasiti jer to nije točno. Hrvatska ima zajamčenu minimalnu plaću, koja je i sad povećana, ali neće strani radnik raditi za nešto manje novca od kolege koji je iz istog grada iz RH, nego hoće za isti novac. A mi moramo platiti smještaj, hranu, režije i sve. Tko domaćem radniku plaća režije, tko mu plaća podstanarstvo?", rekao je Smolić.

FOTO: HRT

Ovo su glavni izazovi

Državni tajnik Ministarstva rada i mirovinskog sustava Ivan Vidiš rekao je da je ukidanje kvotnog sustava u 2020. godini bio dobar potez te da sada idu u neke nove izmjene. Kao glavne izazove istaknuo je integraciju te predvidljivost, i za strane radnike i za poslodavce. "I zato je za početak jedna od najbitnijih izmjena koju je predložio MUP kao nositelj zakona da radna dozvola vrijedi tri godine", istaknuo je.

"U tri godine mi već možemo zaista ponuditi jedan duži period, gdje i strani radnik i poslodavac i mi kao Ministarstvo, kao država, možemo ponuditi nešto više stranim radnicima. To je već jedan dobar period za integraciju i prilagodbu", rekao je Vidiš. Dodao je da su odlučili putem vaučer-sustava po prvi put ponuditi učenje hrvatskog jezika uz posao, ali i da će dugoročno razmotriti da strani radnici već dođu sa znanjem hrvatskog jezika.

Mladi nam odlaze, a zemlju ostavljamo strancima: Demograf našao rješenje za hrvatski problem

"Ukupno gledano, sustav funkcionira dobro. Strani radnici su zadovoljni uvjetima u Hrvatskoj, zato ovdje dolaze, rekao je Vidiš. Nadovezao se na Smolićevo izlaganje i rekao da strani radnik nije povoljniji od domaćeg. "Strani radnik je 30, 40 i nekada i više u postotku skuplji od domaćeg radnika", rekao je.