Demograf: 'U Hrvatskoj će svaki četvrti stanovnik biti stranac'

Lani smo prvi put u Hrvatskoj zabilježili višak useljenika u odnosu na broj iseljenika, a blizu smo brojci od 200 tisuća radnih dozvola za strance. Postavlja se pitanje kakva je budućnost Hrvatske u svjetlu ovih demografskih promjena.

"Vjerojatno ćemo s vremenom slijediti put Austrije i Njemačke, gdje svaki četvrti stanovnik postaje stranac. Projekcije sugeriraju da će u narednim desetljećima u Hrvatskoj svaki četvrti stanovnik biti stranac. No, važno je razlikovati različite skupine stranaca - od stranih radnika, ilegalnih migranata, azilanata, bogatih njemačkih umirovljenika do ukrajinskih izbjeglica. Hrvatska je zanimljiva u Europskoj Uniji jer nijedna druga zemlja nije imala tako visoko iseljavanje i useljavanje. Po tome smo vodeća useljenička zemlja u EU", kazao je demograf.

Nadalje je istaknuo da nas takvo stanje čini specifičnim, a razlog tome je tvrdnja da je normalno da se svi kreću unutar EU, prenosi Dnevnik.hr.

"Međutim, primjećujemo da je iz Njemačke, Britanije i drugih zemalja iselio samo jedan posto radnika, dok je iz Hrvatske taj postotak iznosio čak 18 posto. Kretanje stanovništva ide iz periferije prema jezgri Europske Unije, što najviše odgovara migracijama", naveo je.

Demograf Jurić rekao je da je potrebno poduzeti čitav niz koordiniranih mjera kako bismo se nosili s problemima skupoga života i nedostatka vrtića za svu djecu.

"Primijetili smo da Zagreb, unatoč demografskim izazovima, nije toliko pogođen padom stanovništva kao neki drugi dijelovi Hrvatske. Stoga je jasno da je rješenje povezano s čitavim nizom ekonomskih i socijalnih mjera".

Prva mjera koja bi mogla pomoći je uvođenje dječjeg doplatka u iznosu od 250 eura, što je praksa u Njemačkoj. Doplatak bi također olakšao financijski teret roditeljima i potaknuo rađanje djece.

Druga mjera bi bila promicanje rada na daljinu kako bismo spriječili depopulaciju ruralnih krajeva i omogućili mladim ljudima da ostanu u svojim mjestima, umjesto da se prisiljavaju na odlazak u veće gradove poput Zagreba. Time bi se stvorila ravnotežna za razvoj cijele zemlje.

Treća važna mjera je postavljanje integracijskog tečaja za strance koji se useljavaju u Hrvatsku. Trenutno uvozimo radnu snagu bez pripreme za europski način života, što dovodi do problema u njihovoj integraciji, ali i potiče daljnje iseljavanje Hrvata. Integracijski tečaj bi pomogao strancima da se bolje prilagode životu u Hrvatskoj, a istovremeno bi se spriječilo iskorištavanje njih kao radne snage.

"Kao što vidimo, rješenje za ove probleme leži u kombinaciji više mjera. Ako poduzmemo ove korake zajedno, mogli bismo postići pozitivne promjene u demografskom smislu i stvoriti bolju budućnost za sve stanovnike Hrvatske", zaključio je.