Dekanić: 'Ne treba se bojati što se tiče opskrbe, ali poduzetnici i građani će se prema energiji morati odnositi štedljivije'

Dekanić je rekao da se još ne može zaključiti kakve će cijene energenata još biti jer je kriza u tijeku, a traje i rat u Ukrajini, koji je bio okidač ove krize.

"Možemo konstatirati da kriza traje, da je prvi cjenovni udar prošao i da se europske zemlje, svojim različitim mjerama i kombiniranjem ograničavanja cijena i stvaranja i punjenja svih raspoloživih zaliha, odupiru krizi. To je zasad tako", rekao je Dekanić.

Ne treba se pribojavati hoće li biti plina, poručio je stručnjak za energetiku, jer su i hrvatske, kao i europske zalihe plina pune. "Mi, osim toga, imamo i dodatne zalihe plina u LNG terminalu, koje nisu sasvim naše. Prema tome, ne treba se bojati što se tiče opskrbe, ali cijene su druga stvar, cijene su kako ih tržište donese", rekao je Dekanić za N1.

Što se tiče recesije, koju su neke zemlje već prijavile, Dekanić je rekao da je analitičari predviđaju i da postoji opasnost da bi i Hrvatska u nju mogla ući.

"Recesija tehnički znači dva kvartala zaredom negativni rast, odnosno pad ekonomske aktivnosti. Hrvatska zasad nije u recesiji, ali opasnost postoji. To je pouka velike energetske krize prije pedesetak godina, koja je bila u nafti i tada je prouzročila globalnu krizu i inflaciju koja je trajala godinama. Moguće je da, ako dođe do recesije, ona bude kratka, ali ne toliko duboka u Hrvatskoj", rekao je Dekanić.

Dodao je da dokle god traje rat u Ukrajini, dotle je tu i poticaj i okidač za krizu.

"Cijelom svijetu trebaju pregovori. To će biti svjetlo na kraju tunela, figurativno govoreći, za izlazak iz energetske krize", rekao je Dekanić.

"Hrvatska je donekle sada u povoljnijem položaju jer mi nemamo, stjecajem rezultata naše tranzicije, više jaku industriju koja treba mnogo energije. Za ekonomiju koja je pretežno uslužno orijentirana, a Hrvatska troši relativno malo energije pa je u donekle povoljnijem položaju i mogla bi se izvući iz krize jer ima infrastrukturu – i energetsku i naftašku i plinsku i elektroenergetsku, čak veću od vlastitog kapaciteta i može iskoristiti tu krizu da postane svojevrsno trgovačko čvorište za energiju na jugu Europe", smatra stručnjak za energetiku.

Što se tiče daljnjeg korištenja energenata, Dekanić poziva na štedljivost.

"Moramo se naviknuti na štedljiviji odnos prema energiji i svim prirodnim izvorima. To je suprotno i tržištu i današnjoj ekonomiji obilja, međutim, na to smo se trebali naviknuti ili početi navikavati da smo do kraja slušali poruke Pariške konvencije o klimi prije sedam godina, međutim, cijene fosilnih goriva su nakon toga pojeftinile pa je potrošnja opet krenula. I poduzetnici i građani će se prema energiji morati odnositi štedljivije", rekao je Dekanić.