'SMRT SE NE SLAVI'

Đapić opet 'oderao' vlast: O kojem vi dubokom poštovanju i pijetetu o Vukovaru govorite kada se legalno podižu spomenici hrvatskim žrtvama koje su počinili srpski zločinci?

Autor

pv

Anto Đapić, predsjednički kandidat stranke DESNO, održao je konferenciju za medije u subotu, 12. listopada, u Osijeku, a na kojoj su prevladavale dvije teme - nejasnoće o državnim blagdanima i pijetet prema Vukovaru.

12.10.2019. u 13:30
Ispiši članak

"Želim naglasiti da su državni blagdani krsni list Hrvatske. Kroz njih definiramo tko smo, što smo, kada smo nastali i čemu pripadamo", započeo je Đapić te naglasio kako mu je nejasno, kada se krenulo u "resetiranje" državnih blagdana i pravnika, zašto se nije krenulo u dublju hrvatsku prošlost. 

"Posve je nejasno zašto aktualna hrvatska vlast nije posegnula za danom hrvatske državnosti i datumom 7. lipnja 879. godine kada je papa Ivan VIII. dao priznanje hrvatskome knezu Branimiru, kada je Hrvatska dobila priznanje na razini koje je tada bilo snažnije nego priznanje ulaska u UN", rekao je. 

No, naglasio je, kada je riječ o modernoj hrvatskoj državi, tada je 30. svibanj datum koji ima prioritet budući da je na taj dan formiran višestranački državni Sabor. Poslije, kaže, sve su odluke proizlazite iz toga datuma. 

"Zbog toga smatram da je taj datum posve opravdan kada je riječ o obnovljenoj hrvatskoj državnosti, pa ukoliko se ne ide prema dubljoj povijesti, onda se ovaj datum nameće kao najispravnije rješenje", kazao je Đapić. 

Dodao je da ne možemo slaviti niti jedan datum koji obilježava Križni put, jer smrt nije za slavlje, ali kako s dubokim poštovanjem moramo obilježavati i prisjećati se toga.

"Tako ni pad Vukovara ne može niti smije biti blagdan, jer u toj smrti i užasu nema ničega što bi bio blagi dan i u čemu bi bilo primjereno praznikovanje, ili blagdansko slavlje. To bi bio civilizacijski presedan potpuno suprotan identitetu hrvatskog naroda", naglašava i dodaje da se to svakako treba obilježavati jer je to državna stvar. 

Zbog toga je, kaže, u svom predsjedničkom programu inzistirao na predsjedničkoj nadležnosti i odgovornosti za komemorativno-spomeničke dužnosti. 

Kada je riječ o pijetetu Vukovara, Đapić je naglasio kako riječ "pijetet" označava duboko poštovanje te da za hrvatske riječi nema potrebe koristiti tuđice. 

"Zbog toga želim postaviti pitanje svima: i narodu i intelektualcima, akademicima i svemu što baštinimo, neka mi javno kaže svatko kada se, gdje i na koji način u našoj narodnoj i katoličkoj povijesti umiranje i smrt blagovalo? Nikada, zato što je to protivno samoj naravi", pojašnjava i dodaje kako se zbog toga na Veliki petak ne održavaju mise niti se slavi, za razliku od Uskrsa. 

Vukovar je, kaže Đapić, umro 18. studenog da bi hrvatski narod živio i svoju životnu slavu stekao početkom Oluje. 

"Zato je Oluja blagdan veličanja smisla vukovarske žrtve. To je jedino ispravno. Oluja je hrvatski Uskrs, dan pada Vukovara je naš Veliki petak", kaže. 

U tom pogledu, obratio se zakonodavcima s pitanjem:  "O kojem vi dubokom poštovanju i pijetetu o Vukovaru, govorite kada se legalno podižu spomenici hrvatskim žrtvama koje su učinjene od srpskog zločina, npr. u Srbu?".

"Kada govorimo o pijetetu Vukovara, moramo biti oprezni je li hrvatska politika istinski drži do dubokog poštovanja hrvatske žrtve. Odgovorno kažem - ne", rekao je Đapić i dodao da o poštovanju nema govora kada o glasu Milorada Pupovca ovisi hoće li se donijeti ovaj zakon o blagdanu. 

Za kraj je poručio kako nam treba novi Ustav prema kojemu je Hrvatska nazvana Država hrvatskog naroda i izvorni zakon prema kojemu će svaki glas vrijediti jednako te da tek na takav način možemo formirati takav saziv Sabora koji će moći rješavati probleme o kojima se govori. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.