'AKO STE ŽEDNI MOJE KRVI, ETO ME'

Na današnji dan komunističke vlasti uhitile su nadbiskupa bl. Alojzija Stepinca

Autor

mo/zagrebačka nadbiskupija

"Moja je krivnja sto posto u tome, što nisam mogao pokleknuti pred zahtjevima komunizma koji jedini vlada u ovoj zemlji, a zašto nisam mogao reći amen na sve što se radilo, evo razloga: nama se govorilo da je zagarantirana sloboda vjeroispovijesti u sadašnjem poretku", napisao je u izjavi nadbiskup bl. Alojzije Stepinac tijekom istražnog postupka, u Zagrebu, 20. rujna 1946.

18.09.2019. u 18:21
Ispiši članak

Na današnji je dan, 18. rujna 1946. godine, pod lažnom optužbom uhićen zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. Već 30. rujna iste godine izveden je pred već montirani politički sudski proces.

Ovako svjedoči Stepinčev biograf, otac Benigar: "Bila je srijeda 18. rujna 1946. Oko 5.30 ujutro uđu milicionari u nadbiskupski dvor te zaposjednu sve hodnike i stubišta. Potražili su nadbiskupa koji se upravo u svojoj privatnoj kapeli pripravljao za Svetu Misu. Na upit što traže, 'milicionar' mu reče: Imamo nalog da vas odvedemo! Nadbiskup mirno odgovori: Idem s vama. Ako ste žedni moje krvi, eto me".

"Moje hapšenje i zatvor i istražni postupak ima pripremiti očigledno materijal za sud protiv mene. Danas je u cijelom kulturnom svijetu omraženo direktno napadati Crkvu i vjeru. Zato se tamo, gdje se hoće nešto poduzeti protiv predstavnika Crkve mora naći politička podloga, što je protiv mene nađeno u ovoj formi", napisao je nadbiskup Stepinac u izjavi istražnim organima komunističke vlasti. 

Međutim, na temelju iznuđenih izjava i lažnih svjedočanstava, čak i krivotvorenih dokumenata, nevin je osuđen 11. listopada 1946. na 16 godina zatvora i prisilnog rada te daljnjih pet godina lišenja svih građanskih prava.

Dana 19. listopada 1946. odveden je na izdržavanje kazne u kazneno-popravni dom u Lepoglavi gdje je bio do 5. prosinca 1951.

Nakon 1864 dana provedenih u lepoglavskom zatvoru, 5. prosinca 1951. bio je premješten na izdržavanje preostalog dijela kazne u internaciju u rodni Krašić. U zatočeništvu, 12. siječnja 1953. papa Pio XII.  imenuje ga kardinalom na što su jugoslavenske komunističke vlasti prekinule diplomatske odnose sa Svetom Stolicom. Kardinal nije mogao u Rim ni po kardinalski grimiz, a po smrti Pija XI. ni u konklave, jer nije bio siguran da će se moći vratiti u domovinu, a htio je po svaku cijenu ostati sa svojim narodom, navodi Zagrebačka nadbiskupija.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.