Cvrtila o dojavama o bombama: Ljudi moraju spašavati život, a automobile ostaviti

"Dok god su prijetnje lažne, nije stvarna opasnost za građane. I to je, naravno, dobro. Međutim, svakako se radi o uznemiravanju građana. Sigurno nikome nije ugodno kad dođe u trgovački centar, posebno ljudima s djecom, da odjedanput moraju hitno izaći, evakuirati se pod prijetnjom bombom. Mi smo tu u kaznenoj zoni, govorimo o kaznama zatvora od dvije do pet godina. A ako bi i došlo do situacije da se dogodi neka eksplozija, onda smo vrlo izvjesno u kaznenoj sferi terorizma", kazao je.

Rekao je da trgovački centri tu imaju štete minule dobiti jer nisu radile po nekoliko sati svaki dan kad je bila dojava.

"Oštećen je i državni proračun jer je sigurnosna služba, dakle policija dodatno angažirana, plus policijski psi i vodiči", naglasio je.

Kazao je Cvrtila da ljudi, kada se nađu na mjestu gdje je dojava o bombi, moraju spašavati svoj život, a ne automobile.

"Prije nekoliko tjedana u trgovačkom centru gdje je bila dojava, svjedočio sam pokušaju odlaska ljudi automobilima iz centra. Sve je bilo blokirano, i u takvim situacijama ljudi moraju spašavati svoj život, a automobile ostaviti. Za takve se situacije trgovački centri moraju pripremiti. Trebali bi imati osobu za sigurnost i dobro pripremiti evakuacijski plan", istaknuo je.

Cvrtili nije jasno koji je povod dojava o bombama.

"Još prije dva mjeseca su krenule dojave u Srbiji i Crnoj Gori i ono što je ovdje interesantno je da je teško locirati određeni objekt. Da kažemo da su to škole ili fakulteti, netko ima ispit, mogli bismo reći da je zbog toga dojava. Da su sudovi, mogli bismo reći da imamo neka suđenja, da je određena vrsta centara - lanac -mogli bismo reći da je konkurencija. No ovdje netko zaista šara, imamo škole i trgovačke centre, sudove. Imamo i različite zemlje. Ne možemo reći ni da je Rusija jer smo svrstali na stranu Zapada. I mene to upućuje na nekoga tko se igra, na nekog avanturista, ili nekoga tko ima zdravstvenih problema", smatra Cvrtila.

Rekao je da eksplozije na zagrebačkoj Trešnjevci i u Vukovaru u posljednjih par dana ne može povezati s lažnim dojavama u trgovačkim centrima.

"No, naravno da sad svaka realna opasnost i za imovinu i za građane, izaziva posebnu pozornost i uznemiravanje građana i svakako da bi se policija trebala tim stvarima dodatno pozabaviti. Ovdje se radi o nečemu što može izazvati puno veći broj kolateralnih žrtava", naglašava.

"Na Trešnjevci i Vukovaru meta je druga - neka fizička osoba ili njegova imovina i u tome se traži motiv napadača, odnosno sam napadač. I trebao bi biti jednostavniji način za pronaći počinitelja, kazao je.

Kazao je da ljudi koji imaju bankomate u zgradi ne spavaju više mirno, nakon učestalih pljački. "To je loše", zaključuje.

"Svi oni koji imaju bankomate u zgradi ne spavaju više mirno, nakon učestalih pljački. To je loše. Problem je što novci u sanducima, bankomatima - u nekima već jesu, ali u mnogima nisu zaštićeni na način kako se radi kod prijevoza novca. Kod neovlaštenog ili nasilnog otvaranje kutije novac se oboji pa postaje neiskoristiv ili se kemijski uništi. Došlo je do izmjene Zakona o novčarskim institucijama da se do druge godine ugradi u sve bankomate takva tehnička zaštita", istaknuo je.

Složio se da su se zaredale eksplozije i dojave u zadnje vrijeme.

"Policija resurse ima, no ovako kako su raspoređeni ih nema. Napravljena je i mini reorganizacija, ali više kao šminka za javnost, ništa krucijalno se tu nije dogodilo. Vi vojsku možete imati, ali ako vam nije raspoređena kako treba i na pozicijama na kojima treba, vi nju zapravo organizacijski ne koristite. Ljudi na cesti nema, tu ih je veliki manjak, a po različitim kancelarijama, ravnateljstvu i ministarstvu je ogroman višak. Umjesto da imamo piramidalnu hijerarhiju, mi imamo stup i to je vrlo loše. S ovakvim problemima se s ovakvom organizacijom ne može boriti", ističe.

Naglasio je da su zračne luke manje ranjivije nego trgovački centri.

"Zato što imaju postavljenu jaku sigurnosnu situaciju. Slični situaciju smo imali na zagrebačkom Općinskom sudu u Zagrebu u Vukovarskoj. No od kad se uspostavila jaka sigurnost, više ne evakuiramo", rekao je.

"Sugeriram da to naprave lučke kapetanije, odnosno brodari koji prevoze vozila itd. U trgovačkim centrima je to jako teško napraviti. Moji neki prijedlozi su išli u tom smjeru prije nekoliko godina, u vrijeme terorističkih napada po Europi. Međutim, vi biste sad trebali zatvoriti sve ulaze ili na njih postaviti protueksplozivne detektore plus zaštitare i mislim da je to ogroman trošak koji si trgovački centri ne mogu priuštiti, osim ako ne bude drugog rješenja. Neke države imaju takva rješenja. Kod nas se sigurnost još uvijek smatra troškom, dok je na Zapadu to dodana vrijednost jer građani radije dolaze ondje gdje se osjećaju sigurno", istaknuo je.

Zaključio je da je Hrvatska sigurna zemlja.

"Hrvatska je nakon Domovinskog rata visoko sigurna država, kad se uspoređujemo s metropolama u Europi i Regiji. To treba njegovati i čuvati jer nam je to glavni adut za turizam", zaključio je.