Cure detalji poreznog rasterećenja plaća: Jedan od poteza vladajućih mogao bi biti bolan za Tomaševića

Porezno rasterećenje plaća trebalo bi se postići ukidanjem prireza i dodatnim stopama poreza na dohodak, doznaje Jutarnji list. Također, rasterećenje bi se trebalo postići kroz manje opterećenje bruto primanja pri plaćanju doprinosa za prvi mirovinski stup te  "kozmetičkim" povećanjem osnovnog osobnog odbitka, tako da se iznos zaokruži  za desetak ili 20 eura za sadašnjih 530,91 euro. No, na ljeto bi se trebale vratiti veće trošarine na energente i ukinuti i ograničavanja marži, što će dovesti do povećanja cijene goriva.

Ministarstvo financija priprema novu poreznu reformu pri čemu oni upoznati s njezinom izradom naglašavaju da su još uvijek različite opcije na stolu.

Porezno rasterećenje dohotka dovest će do toga da plaće rastu svima, a naglasak je na one s nižim dohocima. Najveći broj njih ne plaća porez na dohodak, onda preostaje jedino zadirati u doprinose, ali i na prihode lokalnih jedinica. Oni koji imaju srednja i veća primanja znatno manje će osjetiti novo rasterećenje plaća.

Grad Zagreb koristi najvišu zakonom dopuštenu stopu prireza

Ukidanje prireza daleko najviše bi pogodila Zagreb. Prihodi od prireza lani su u gradu Zagrebu iznosili 955 milijuna kuna (126 mil. eura), navodi gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević. A Grad Zagreb je u posebnom režimu i koristi najvišu zakonom dopuštenu stopu prireza od 18 posto. Zaposleni Zagrepčani s prosječnom plaćom mogli bi dobiti povišicu od oko 30 eura, kad bi se prirez ukinuo.

Gradovi poput Opatije, Čakovca, Pleternice, Sinja i Vodica posljednjih godina su ukidali ili smanjivali prihode. Podaci pokazuju da četvrtina njih funkcionira bez ubiranja prireza. Sve veće mogućnosti financiranja gradskih projekata i kompenziranja smanjenih prihoda od prireza kroz EU fondove glavni su razlog tome.

Lokalne jedinice su lani imale suficit od tri milijarde kuna i to je ministru financija glavni argument za otvaranje ovog pitanja za ideju ukidanja prireza oko koje će se tek razgovarati s Udrugom gradova i jedinica lokalne samouprave.

Nakon mogućeg zadiranja u poreze i prireze neće trebati nadoknađivati gubitak u prihodima, smatraju u Vladi.

A lokalne jedinice će poticati da se same poigraju lokalnim porezima, posebno paušalnim porezima u turizmu.