CROBAROMETAR Ulaskom u Schengen i eurozonu raste potpora Vladi i HDZ-u

Ovog mjeseca čak 22 posto ispitanih vjeruje da država ide u dobrom smjeru; još uvijek je znatno više onih koji kažu sasvim suprotno, 67 posto vjeruje da Hrvatska ne ide u dobrom smjeru, dok 11 posto ne zna.

Kao i obično, u ovakvim su ispitivanjima ponekad najzanimljiviji trendovi: optimista je za pet postotnih poena više nego u prošlom mjesecu, dok je pesimista za sedam postotnih poena manje. Raste, doduše, i broj onih koji nemaju stav.

Optimizam se prelio i na stav građana prema Vladi. Skori ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu, što premijer i Vlada naglašavaju i po nekoliko puta dnevno, ostavlja pozitivne posljedice po Vladu.

Pa tako danas oko 30 posto građana odobrava – ili uglavnom odobrava – rad Vlade, što je za četiri postotna poena više nego u studenom.

I u ovom slučaju su skeptični u većini, no njihov broj se ovog mjeseca smanjio: 59 posto naših ispitanica i ispitanika ne odobrava rad Vlade, što je za sedam postotnih bodova manje u odnosu na prošli mjesec. I ovdje primjećujemo blagi rast neodlučnih, s osam na 11 posto.

Inače, posljednji put kad je Vlada uživala ovakvu podršku bilo je još proljetos, u ožujku.

Raste i broj građana koji vjeruju da im Vlada može riješiti probleme, s 24 na 27 posto, a smanjuje se broj onih koji vjeruju da im Vlada ne može riješiti probleme, sa 72 na 68 posto. Može li im Vlada pomoći, ne zna pet posto ispitanih.

No zato gotovo nitko ne sumnja u sretan brak HDZ-a i partnera, jer 83 posto ispitanih kaže da će vladajuća većina u ovakvom obliku opstati do kraja mandata; 10 posto kaže da neće, sedam posto ne zna ili ih ne zanima.

Raste i podrška onome što radi predsjednik Republike. Doduše, nije ga jedno vrijeme bilo na radaru, bio je u Čileu. U svakom slučaju, 42 posto naših ispitanika podržava njegov rad, što je za pet posto više nego prošlog mjeseca.

Ne podržava ga 47 posto, što je za devet posto manje nego u studenom, i Zoran Milanović nalazi se sad nedaleko od situacije u kojoj više ljudi odobrava ono što radi, nego što ne odobrava. 11 posto ne zna.

Milanović, odnosno predsjednik Republike je s prosječnom ocjenom od 2,75 i najbolje ocijenjen kada je riječ o radu najvažnijih političkih institucija.

Rad Vlade ocjenjuje se sa 2,39, rad Sabora očekivano najlošije: 2,03. No sve ove prosječne ocjene u blagom su porastu u odnosu na prošli mjesec – čak i ova za Sabor – tako da se i tu vidi blagi optimizam koji je zahvatio društvo.

Prelilo se to i na podršku strankama, Kako je rasla podrška radu Vlade rasla je i podrška najvećoj stranci u Vladi, a to je HDZ.
HDZ je tako na 30,7 posto podrške ispitanika koji bi sigurno ili vjerojatno izašli na izbore.

Druga politička snaga u državi već drugi mjesec zaredom su – neodlučni birači. Polako se stabilizira bazen od oko 17,7 posto birača koji bi također sigurno ili vjerojatno izašli na izbore, samo što ne znaju kome dati svoj glas.

SDP je također u blagom porastu, podržava ih 12,3 posto ispitanika, Most je na osam posto, platforma Možemo na 7,5 posto, a zanimljivo da im se ovog mjeseca u toj borbi za treće mjesto pridružuje i Domovinski pokret kojeg podržava 6,8 posto ispitanika.

Među strankama koje ostaju ispod 5 posto podrške je IDS s 2,1 posto, HNS je na 1,8; Radnička fronta na 1,6 posto, zatim HSS na 1,5, HSU na 1,4 te Hrvatski suverenisti koje podržava 1,1 posto ispitanih.

U društvu iznad jedan posto ni ovog mjeseca nema Socijaldemokrata, stranke s najvećim klubom oporbenih zastupnika u Saboru.

Građane i ovaj mjesec muče isti problemi. Poredak je gotovo identičan kao i prethodnog mjeseca: Na prvom je mjestu inflacija, dok je na drugom mjestu korupcija i kriminal na najvišim razinama države.

Na trećem mjestu promjena: ovaj put građani su nezadovoljni općenito gospodarstvom, dok su prošlog mjeseca bili nezadovoljni svojim plaćama i životnim standardom – te dvije kategorije ovog su mjeseca promijenile mjesta. Na petom mjestu je stopa siromaštva u državi, koja je u odnosu na studeni istisnula zabrinutost zbog niskih mirovina.

Građani su i ovaj mjesec procijenili kvalitetu života u Hrvatskoj, odnosno kvalitetu vlastitog životnog standarda. I tu se vidi dašak optimizma: ocjena onoga kako građani vjeruju da izgleda prosjek kvalitete života u Hrvatskoj rasla je sa 2,67 na 2,73.

I ovaj mjesec kvalitetu vlastitog života ocjenjuju boljom u odnosu na ono što vjeruju da je hrvatski prosjek, s tim da je i ta ocjena ovog mjeseca rasla s 3,17 na 3,24.

Napomena:  Istraživanje je provela agencija IPSOS od 1. do 20. prosinca na 990 građana metodom osobnog razgovora. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/- 3,6%.