CRO Demoskop: Grabar-Kitarović i HDZ najpopularniji, Orešković raste

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom veljače (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 54-60%), na ljestvici preferencija koalicijskih lista (koalicije kakve su bile na posljednjim izborima) Domoljubna bi koalicija bila u prednosti u odnosu na lijevu koaliciju Hrvatska raste i bila bi relativni pobjednik u izborima (u deset izbornih jedinica, bez dijaspore i manjinskih lista). HDZ-ova Domoljubna koalicija je prva s izborom od 32,7 posto glasova (u odnosu na siječanjskih 31,2 posto), dok je SDP-ova koalicija Hrvatska raste na drugom mjestu s izborom od 32,3 posto (u siječnju 32,1 posto).

Most nezavisnih lista je na trećem mjestu s izborom od 9,1 posto (prije mjesec dana 11,7 posto, početkom prosinca 15,4 posto).

Dalje slijede Živi zid s izborom od 3,2 posto (isto kao i u siječnju), Orahova i IDS-ova koalicijska lista s 1,6 posto, koalicija okupljena oko stranke Milana Bandića s 1,4 posto. Četiri su liste zabilježile izbornu potporu oko 1 posto: HDSSB (1,2%), koalicija HSP-HKS-OS (1,0%), Hrid i koalicija Reformisti-Naprijed Hrvatska (0,6%). Ostale liste bilježe skupni izbor od 2,6 posto, uz 11,9 posto neodlučnih.

Na ljestvici s rangom samostalnih političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 30,0% (u siječnju 29,3%), a SDP s 28,8% (u siječnju 29,6%). I na ovoj je ljestvici Most zabilježio pad izborne podrške od 2,6 postotnih bodova u mjesec dana, odnosno 5,6 u dva mjeseca (sadašnjih 10 posto, prema siječanjskih 12,6 posto i prosinačkih 15,6%).

Živi je zid s 3,1% na četvrtom mjestu, a slijedi HNS s 2,4 posto. Dvije su stranke s izborom od 1,4 posto (HSS i Stranka Milana Bandića). Još je pet stranaka s izborom iznad jedan posto: HSP AS (1,3%), IDS (1,3%), Orah (1,3%), HDSSB (1,1%) i Hrvatski laburisti (1,0%). Ispod jedan posto su Hrid (0,6%), HSU (0,5%), NS Reformisti (0,5%) i HSP (0,3%). Ostale stranke bilježe izbor od 1,6%, dok je 13,5% neodlučnih (prošli mjesec 10,1 posto).

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara je hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 24,6 posto (prema 22,6% iz siječnja). Zoran Milanović je na drugom mjestu s izborom od 10,3 posto (prema siječanjskih 10,5 posto), dok je premijer Tihomir Orešković treći s izborom od 9,9 posto (što je značajan rast prema siječanjskih 2,2 posto).

Na četvrtom je mjestu u ovomjesečnom istraživanju Josip Leko s izborom od 7,2 posto (u siječnju 7,2 posto), a slijedi Božo Petrov s izborom od 4,7 posto (prije mjesec dana 6,7% a prije dva mjeseca 10,8%). Među deset najpozitivnijih političara još su Tonino Picula (4,2%), Boris Lalovac (3,7%), Ivo Josipović (2,9%), Tomislav Karamarko (2,8%) i Milan Bandić (2,7%).

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka: Tomislav Karamarko (30,5%) i Zoran Milanović (28,5%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (11,6%), a na četvrtom je mjestu Božo Petrov s izborom od 5,1 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Ivo Sanader (3,5%), Vesna Pusić (2,5%), Kolinda Grabar Kitarović (1,8%), Milorad Pupovac (1,1%), Zlatan Hasanbegović (0,7%) i Željko Reiner (0,6%), piše RTL.