Ćorić otkrio kada bi zabrana rada nedjeljom mogla stupiti na snagu, kao i može li se očekivati otkup INA-e od MOL-a

Ćorić je kazao da Vlada nije odustala od ideje neradne nedjelje dodavši da je inicijativa za regulativnom rada nedjeljom nešto drugačija od one koja trenutno postoji.

Pojasnio je da Vlada želi izbjeći eventualne probleme s ustavnošću.

"Nije ideja da idemo sa zakonom koji će trajati tri mjeseca i onda nakon tri mjeseca pred Ustavnim sudom, odnosno po ocjeni tog suda pasti. Ideja je da uzmemo u obzir sve ono što smo imali prilike čuti i vidjeti tijekom javne rasprave, sve prijedloge i komentare, pozitivne i negativne kritike na zakonski prijedlog", rekao je Ćorić. 

On je u svojoj inicijalnoj formi, naveo je, nešto drugačiji od prijedloga koji su prije postojali.

Upitan kad bi zakonski prijedlog mogao u proceduru, odgovorio je da nema nijednog razloga da se, uz neko kratko vrijeme prilagodbe, ako Zzakon bude izglasan u prvoj polovici sljedeće godine, ne bude i u implementaciji već sljedeće godine. 

Nacrt prijedloga novog Zakona o trgovini, koji je predviđao da će trgovine moći raditi samo 16 nedjelja u godini, prošao je javno savjetovanje još 1. kolovoza. No konačnog teksta novog izmijenjenog zakona još nema u Vladinoj proceduri, a ustavna stanka u radu Sabora, koji bi ga trebao izglasati, počinje 15. prosinca, što znači da se do daljnjega odgađa primjena zabrane rada trgovina nedjeljom.

Na e-savjetovanje stigle su 73 primjedbe na prijedlog Zakona.

Ustavni sud već je dvaput rušio zakone koji su definirali neradnu nedjelju u trgovini, 2004. i 2009. U obrazloženju odluke iz 2009. na zakonsko rješenje koje je bilo vrlo slično onome koje sada predlaže Vlada, a u kojem opet dopušta brojne iznimke za one koji mogu raditi nedjeljom - od benzinskih crpki, kioska, tržnica, prodaje putem automata, objekata u lukama i kolodvorima, OPG-ova, turističkih i kulturnih objekata, do trgovina u sklopu vjerskih objekata ili bolnica - Ustavni sud je zaključio da to nije u skladu s Ustavom i člankom 49. stavkom 2. kojim "država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu". 

Na pitanje može li se  očekivati otkup NA-e od MOL-a, rekao je da su obzirom nas sve ono što se dogodilo u proteklih mjesec dana, a s obzirom na pravomoćnu presudu Vrhovnog suda, kontekst odnosno okolnosti oko tog procesa bitno promijenjeni u odnosu na ono koje smo imali prije nekoliko mjeseci. Dodao je da se  ovom trenutku ne može očekivati odluku o otkupu.

"Hrvatska temeljem pravomoćne presude Vrhovnog suda poduzima pravne korake u nekim drugim smjerovima. Presuda je dostavljena arbitrima u trenutnom arbitražnom procesu, međutim u ovom trenutku razmatramo neke druge pravne lijekove", zaključio je ministar.

Vrhovni sud odbio je u listopadu žalbe USKOK-a i optuženika te je potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je bivši premijer Ivo Sanader zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija osuđen na šest godina, dok je Hernadi kažnjen s dvije godine zatvora.