Ćorić ironično poručio: Mediji su naše blago; sve što se komunicira u medijima zaslužuje pozornost

"Mislim da su mediji naše blago, i u tom kontekstu već sam promijenio oblik izreza na svojoj potkošulji, ako smijem biti indiskretan, u proteklih nekoliko dana, i vjerujte mi da nitko ne misli drugačije", rekao je ministar Ćorić u Sisku nakon sastanka o revitalizaciji gospodarstva na oštećenim područjima.

Ministar je odgovorao na pitanje o medijskim napisima kako se vrh HDZ-a na sjednici Predsjedništva u ponedjeljak obrušio na medije i oporbu, prozivajući ih da su se urotili u tvrdnjama kako je država loše reagirala u kriznoj situaciji nakon razornog potresa.

"Mislim da mi svi, u kontekstu obnove ovog područja, trebamo dati sve od sebe. U konačnici Vlada je, sada se više ne šalimo, od prve sekunde prisutna na terenu kao i sve službe i predstavnici regionalne i lokalne vlasti te mediji", kazao je Ćorić aludirajući da se ironično izrazio u prethodnoj izjavi.

Dodao je kako je siguran da sve ono što se komunicira u medijskom prostoru na neki način zaslužuje pozornost. "Svaka tema u medijskom prostoru Hrvatske je relevantna, inače ne bi tamo bila", kaže.

Sisačko-moslavački župan Ivo Žinić komentirao je dokument koji je objavio MUP 2019. godine, a gdje se navodi kako je županijska civilna zaštita vrlo niske spremnosti, rekavši da sustav civilne zaštite funkcionira, od državne službe do županijske. "Naravno da postoje određena ograničenja. Dokument o kojem govorite nije donijela žuapnijska skupština. Naravno da sam upoznat, bio je dio analize i rasprave na samoj županijskoj skupštini. To je analiza, treba pročitati cjeloviti dokument i vidjeti što mi kao županija radimo da bi unaprijedili, i unaprijedili smo sustav civilne zaštite koji vrlo dobro funkcionira", ustvrdio je Žinić.

Dodao je kako je sustav civilne zaštite odradio svoj posao i pokazao da funkcionira i u ovim trenucima, no ističe da je, uz sustav domovinske sigurnosti, još uvijek u razvoju. "Vjerojatno će i ovaj potres u jednom dijelu donijeti neke novosti koje ćemo morati unaprijeđivati, i civilnu zaštitu i neke druge službe", kazao je Žinić.

Župan je također komentirao sjednicu Predsjedništva HDZ-a te je kazao kako se na taj način nije raspravljalo o medijima, odnosno da on to nije čuo.

"Sama sjednica je trajala dva sata, je li netko u nekom trenutku rekao, to nisam čuo", ustvrdio je Žinić.

Na tvrdnje novinara kako još postoje ljudi koji nemaju smještaj nakon potresa, župan je naglasio da od prvog trenutka čine sve da nitko ne ostane pod vedrim nebom. "Bilo je ljudi koji nisu htjeli napustiti svoja ognjišta. Ovog trena se na terenu isporučuju i montiraju mobilne kućice i ostali montažni objekti koji omogućavaju kvalitetan smještaj", kazao je župan.

Izvijestio je kako je organizirano dopremljeno 350 kućica, a po njihovim saznanjima još toliko kroz privatne donacije te je najavio kako će kroz naredna dva do tri tjedna stići još oko 700-800 kućica. "Oni ljudi koji ovog trenutka nemaju smještaj, a zbog najavljenih niskih temepratura, možemo ih privremeno smjestiti u organizirane smještaje", zaključio je Žinić.

Aladrović: 160 milijuna za očuvanje radnih mjesta u Sisačko-moslavačkoj županiji

Aladrović je to izjavio nakon sastanka u Strukovnoj školi Sisak u organizaciji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o revitalizaciji gospodarske aktivnosti na području pogođenom nedavnim potresom, kojem su, uz njega i ministra Tomislava Ćorića, između ostalog nazočili i župan sisačko-moslavački Ivo Žinić, predstavnici HAMAG BICRO-a, HBOR-a, HGK, HUP-a, HOK-a te tvrtki s područja Sisačko-moslavačke županije.

Kako je rekao, mjere za očuvanje radnih mjesta u iznosu od 4000 kuna po radniku su proširene i na potresom pogođena područja, uz izuzimanje kriterija pada prihoda, i mogu se koristiti već od 1. siječnja ove godine.

"Prema našim projekcijama, na taj način smo osigurali 160 milijuna kuna za očuvanje radnih mjesta i gospodarske aktivnosti za sve poduzetnike s ovog područja koji su imali materijalne štete od potresa", izjavio je Aladrović.

Također, naveo je, mjera skraćenog radnog vremena je proširena sa 70 na 90 posto neefikasnog radnog vremena. "Siguran sam da će to iskoristiti jedan dio onih poduzetnika koji će se duže vremena boriti sa štetama nastalima potresom", rekao je Aladrović te napomenuo da su na sastanku dodatno predstavljene i mogućnosti korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja.

Također, predstavljen je i program Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) koji će se provesti u suradnji sa županom i gradonačelnicima, kojemu je za cilj zapošljavanje 500 ljudi na javnim radovima, prije svega na sanaciji infrastrukture nakon potresa, a počet će se provoditi od 1. veljače.

Ćorić najavio mjere HAMAG-BICRO-a i HBOR-a

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić rekao je da su danas obavijestili poduzetnike da će im HAMAG-BICRO i HBOR omogućiti moratorij na sve kredite koje su kod njih uzeli.

Također, HBOR će u idućem razdoblju predstaviti program za obnovu poduzetničke infrastrukture, što je vrlo važno iz perspektive nastavka proizvodnje i gospodarske aktivnosti, dodao je Ćorić. Napomenuo je i da će linija "covid-19" kredita HAMAG-BICRO-a biti dodatno fleksibilizirana, u smislu da će se kriterij pada prihoda za područja s nižim indeksom razvijenosti spustiti sa 60 na 20 posto.

Najavio je i da će Ministarstvo u slijedećim mjesecima otvoriti natječaj, vrijedan 1,5 milijardi kuna, prije svega namijenjen povećanju proizvodnih kapaciteta, opremanju i digitalizaciji procesa, a koji će se odnositi na cijelu RH. Međutim, napomenuo je Ćorić, područja će s obzirom na niži indeks razvijenosti biti posebno sagledana te će poduzetnici iz Sisačko-moslavačka županije, kao i nekoliko drugih županija, u okviru tog natječaja imati prednost.

Ministarstvo gospodarstva će u slijedeća dva tjedna i interventno otvoriti natječaj za opremanje i popravak postrojenja u vrijednosti 10 milijuna kuna, namijenjen prije svega popravku radionica i strojeva nekoliko stotina obrtnika na područjima pogođenima potresom.

Postignuta je suglasnost da treba učiniti sve, kroz osiguranje privremenog a kasnije i izgradnju stalnog smještaja, da stanovnici ostanu na područjima pogođenima potresom, a s druge strane i da se proizvodnja na području Sisačko-moslavačke županije održi i unaprijedi, istaknuo je Ćorić.

"Držim da ćemo upravo ovim natječajima to i učiniti", dodao je.

Na pitanje novinara o tome postoji li dugoročan plan revitalizacije ovog kraja, Ćorić je rekao da Vlada promišlja dugoročnu strategiju razvoja orijentiranu prvenstveno na Sisačko-moslavačku županiju, a da će se postojeći dokumenti na tu temu revidirati i otići korak dalje.

Ideja je i da se plan obnove prilagodi ideji dugoročne održivosti, a tako niti porezne izmjene nisu nešto od čega treba bježati, u smislu posebnog poreznog statusa, napomenuo je Ćorić.

"Treba vidjeti na koji način zaokružiti cijelu sliku da ona bude što je moguće poticajnija za građane i poduzetnike potresom pogođenih područja", ustvrdio je Ćorić.

Štetu pretrpjelo više od 750 obrtnika i više od 850 poduzeća

Na području Sisačko-moslavačke županije radi 1250 tvrtki, a u gospodarskim subjektima je zaposleno 8.800 osoba. Župan Sisačko-moslavačke županije Ivo Žinić izvijestio je da je dosad prijavljeno oko 35 tisuća oštećenih objekata, a blizu 16 tisuća objekata je pregledano. U županiji je više od 750 obrta koji su pretrpjeli veće ili manje štete, kao i više od 850 trgovačkih društava i poduzeća, izvijestio je.

"Velike su materijalne štete u gospodarstvu, na radnim mjestima, a upravo je današnji sastanak imao za cilj da vidimo koje su to mjere kojima će država štete sanirati", izjavio je Žinić, koji situaciju vidi i kao veliku priliku za razvoj tog kraja.

U izjavama koje Hrvatska gospodarska komora (HGK) prenosi u svom priopćenju, predsjednik Uprave Petrokemije Davor Žmegač procijenio je tehničku štetu te tvrtke od potresa na 15-ak milijuna kuna, direktor Hippa Hrvatska Darko Baljak iznio je podatak o šteti od dva milijuna kuna, dok je Elmor Baraković iz Drvnog centra Glina, dijelu Sherif grupe, rekao da su oni još uvijek angažirani na obnovi, a da štete procjenjuju na oko desetak milijuna kuna.

Predsjednik HGK Luka Burilović rekao je da će građevinske tvrtke imati posla godinama na sanaciji šteta, a što je i prilika za zapošljavanje domaćeg stanovništva. 

"Brza edukacija i zapošljavanje na radovima sanacije štete mogu pomoći da se zadrži veliki broj ljudi u rodnom kraju. To je ključno za gospodarstvo ovog područja u prijelaznom razdoblju, dok se tvrtke koje inače zapošljavaju glavninu radne snage ne osove na noge", rekao je Burilović.