Članovi Centra za obnovu kulture sudjelovali na Višegrad 4+ konferenciji

Iz COK-a podsjećaju kakoVišegradska skupina država zagovara kulturu i interese Srednje Europe. "Njihova su kultura i – donekle – interesi veoma slični kulturi i interesima Hrvatske. Hrvatska naravno ima sigurnosne interese na Balkanu koje ne smije zanemariti – osobito u vezi bosanskohercegovačkih Hrvata s kojima ih veže krvno srodstvo i zajednički identitet i čije interese moraju zaštititi. Hrvatska je također svojom poviješću i karakterističnim osobinama svoje dalmatinske obale i Istre tipičan dio sredozemne Europe. Ova raznovrsnost koja je bila izvorom nevolja u prethodnim stoljećima danas se s pravom smatra velikim izvorom prednosti. Međutim, temeljne značajke hrvatskog identiteta su nesumnjivo njene srednjoeuropske karakteristike", piše na stranicama COK-a.

"Tolike su nepravde vrijedne žaljenja nanesene Hrvatskoj u razdoblju prve, karađorđevićevske i druge, komunističke Jugoslavije da bi sveobuhvatan i iscrpan prikaz ispunio bezbrojne stranice knjiga. No među najgorim je učincima utapanja Hrvatske u Jugoslaviju i njena podvrgnuća vlasti u Beogradu bilo iskorjenjenje hrvatskog naroda iz njegovih srednjoeuropskih zasada i zaborav visoke kulture koja je rasla iz toga korijenja. Ostatak Srednje Europe je 1989. započeo s ozbiljnim povratkom predkomunističkim korjenima. Hrvatskoj je trebalo više vremena – zbog Domovinskoga rata, naravno, ali i ne samo zbog toga", pišu u Centru za obnovu kulture.

"Većina je konferencija u najboljem slučaju nešto poput susreta debatnoga društva na kojemu istomišljenici slušaju šuplje fraze, zajedno večeraju i ponekad ostanu u daljnome dodiru na obostranu korist. Međutim, neke su konferencije mnogo više od toga. Na njima se okupe pravi sudionici koji u u pravome vremenu raspravljaju o pravim temama – takav je bio slučaj s konferencijom (poglavito – ali ne i isključivo – mladih) konzervativaca u Pragu od 22. do 25. studenog 2018. Došli su iz država skupine “Višegrad 4+” – to jest iz zemalja službene višegradske skupine koja obuhvaća Češku, Slovačku, Poljsku i Mađarsku te – iz “plusa”, to jest drugih srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja. U potonjoj su skupini Hrvati iz Centra za obnovu kulture (COK) tvorili najveće nacionalno izaslanstvo", napisao je u svom izvještaju Robin Haris podpredsjednik COK-a.

"Konferencija u Pragu bila je pogled u Europsku budućnost, budućnost nakon 'Brexita' kroz oči mladih i konzervativnijh ljudi sa značajnim iskustvom u visokoj politici, ali u svojstvu savjetnika, a ne profesionalnih političara koji su došli iz sveučilišnog okruženja ili think tankova, a takvih vrsta intelektualaca i stručnjaka u Hrvatskoj nije ni mnogobrojna ni poznata, osobito na desnom dijelu političkoga spektra, što je žaljenja vrijedno", podsjeća Haris. 

Cijeli izvještaj i govor gospodina Robina Harisa pročitajte OVDJE.