Cijene nekretnina i dalje vrtoglavo rastu: Evo koji su gradovi 'šampioni' u Europi

Prosječna cijena kvadrata u Zagrebu kreće se oko tri tisuće eura, što znači da bi cijena stana od šezdesetak kvadrata bila dvjestotinjak tisuća eura. Što se pak tiče gradova u regiji, petstotinjak eura jeftinij su u Budimpešti, tisuću u Ateni, a još jeftiniji u Bukureštu ili Sofiji. U Ljubljani je cijena kvadrata skoro tisuću eura viša, a još petstotinjak veća u Madridu, u Pragu i Berlinu kvadrat košta gotovo pet tisuća eura, dok je rekorder, što se regije tiče - Beč, gdje je cijena kvadrata veća od sedam pol tisuća eura, navodi Danas. hr.

Veći rast cijena od Hrvatske u prtekloj godini dana imaju samo Poljska s 13 i Bugarska s deset posto, Hrvatska je treća s 9,5 posto višim cijenama u zadnje kvartalu prošle godine u odnosu na 2022. U cijeloj eurozoni cijene u prosjeku padaju za 1,1 posto, u Austriji za -1,8, u Švedskoj za skoro tri posto, u Njemačkoj za više od sedam posto, dok najveći pad cijena bilježi Luksemburg. Ipak, i tamo će vas stan skupo koštati, jedan od uzroka je neusklađenost stambene politike s doseljavanjem u gradove.

FOTO: Pixabay (Ilustracija)

Potražnja veća od ponude

Razloga za sve veće cijene nekretnina u Hrvatskoj je jednostavan, otkriva ekonomski analitičar Damir Novotny. "Cijene stanova rastu zbog toga što je potražnja veća od ponude, i tako je već godinama upravo zbog rasta tog servisnog sektora, odnosno pretvaranja nacionalnih ekonomija iz industrijskih u servisnu ekonomiju. I to se upravo događa danas i u Hrvatskoj".

Cijene stanova ne prestaju rasti: Samo u dvije zagrebačke četvrti one su pale

Agenti za nekretnine pak zaključuju kako ne treba očekivati velike promjene na tržištu. Njemačke vlasti na nešto su drukčiji način odlučile stati na kraj divljanju cijena.  Prema tamošnjim zakonima, cijene u Berlinu svake godine smiju porasti samo za 1,3 posto.