Capaka pitali što bi promijenio u borbi protiv Covida: 'Puno toga'

Upitan je jesu li stroge epidemiološke mjere definitivno stvar prošlosti i može li se garantirati da se za njima više neće posegnuti.

"Garantirati ne možemo jer kad bi se situacija pogoršala, posegnuli bismo za mjerama. Naučili smo nešto iz gotovo tri godine rješavanja pandemije; lockdown i mjere zabrane okupljanja neće biti potrebne, hoće li druge, vidjet ćemo, ali u ovom trenutku nema potrebe. Omikron je blaža varijanta bolesti koja dominira, nemamo zapunjavanja bolnica, što je najgore što se u epidemiji korone može dogoditi, a dogodilo se nekim zemljama, nama nikad. Pretpostavka je da, ako ostane kako jest, do toga ne može doći. Još su ostale obvezne maske u zdravstvenom i socijalnom sustavu", rekao je Capak.

Odgovorio je i u kojoj varijanti bi se opet maske eventualno uvodile u šire primjene:

"Nismo nikada rekli da ih ne treba nositi, ali to je sad u formi preporuke svugdje gdje je puno ljudi i gdje se ne može držati razmak. Vidimo da neki nose, naročito oni koji procijene da je to potrebno njima, zbog određenih drugih bolesti".

Otkrio je i zašto u Hrvatskoj nema lijeka za Covid koji je nabavilo 37 zemalja.

"Mi smo preventivna ustanova i ne bavimo se nabavom lijekova, pa ne mogu dati točan odgovor. Ali s obzirom da smo u dnevnom kontaktu, Ministarstvo zdravstva radi da se donacijama i bilateralnim ugovorom s Pfizerom nabavi Paxlovid. Remdesivira ima, ali nije došlo do centralne nabave Europske komisije za Paxlovid, zato se radi na ugovoru s Pfizerom", govori Capak.

Za kraj je odgovorio i bi li što promijenio u borbi protiv korona virusa, kada se osvrne na posljednje tri godine. 

"Puno toga, ali nažalost, to nije realno. Na početku nismo znali što nas čeka i što će se događati. Sad znamo da za budućnost moramo planirati i bolje se pripremiti zajedno sa zemljama Europe. Moramo povezati naš zdravstveni sustav s drugima, kvalitetnije i brže se dogovarati jer dogovora na razini Europe nije bilo. Mi smo, kao Hrvatska, znali što bi trebalo implementirati, ali nismo mogli jer su komunikacije brze. Uzmimo Wuhan za primjer. Koliko je građana Hrvatske čulo za Wuhan prije pandemije? Ja, konkretno, nikad.

Kad je krenula epidemija, vidio sam da je to ogroman grad s 20-ak letova za Europu dnevno. Kinezi rade u Europi, Europljani ondje i nemoguće je bilo zaustaviti komunikaciju. A mogli smo zaustaviti avione, dolazak stranaca, stavljati u karantenu naše koji dolaze. Iako, zero-covid, što su imali Kinezi, sve se kasnije vratilo. Koji su trebali oboljeti, jesu. Neke stvari je bilo nemoguće predvidjeti i napraviti. Sad znamo da nam treba bolja priprema za krizne situacije, osobe koje se time bave sustavno i znaju što treba. Mi nemamo kapacitete, nismo mogli staviti kontejnere i ljude za testiranje na granice, morali smo zvati civilnu zaštitu. Nadam se da ćemo znati još bolje reagirati, a reagirali smo dobro", zaključuje Capak.

Cijeli intervju možete pročitati na stranicama Večernjeg lista.