Čak 40 veleposlaničkih i konzularnih mjesta stoje nepopunjena, Plenković i Milanović složno tek oko jednog diplomata

Tijekom mandata predsjednika Zorana Milanovića jedini diplomat oko kojega su se on i premijer Anderej Plenković uspjeli dogovoriti je Hido Biščević, i to za poziciju veleposlanika u Srbiji. U vrijeme geopolitičkih i geostrateških previranja u svijetu, u vrijeme velikog ratnog sukoba na tlu Europe politički vođe članice NATO-a i i Europske unije godinama se ne mogu dogovoriti oko kandidata za diplomatske pozicije u inozemstvu.

Zbog tog njihova sukoba u ovom trenutku Hrvatska nema veleposlanika u Litvi, Vatikanu i Francuskoj i taj posao obavljaju otpravnici poslova. Osim toga, mandat je veleposlanicima odavno istekao u Sjedinjenim Američkim Državama, Indiji, Iraku, Slovačkoj, Italiji, Finskoj, Velikoj Britaniji, Crnoj Gori, Kataru... Uz to što nema stalnog vojnog predstavnika pri NATO-u, mandat je istekao i hrvatskom veleposlaniku pri NATO-u, kao i veleposlanici pri Stalnoj misiji UN-a u Ženevi.

Predsjednik i premijer sukreatori su vanjske politike i moraju se dogovoriti i oko veleposlanika. No, kako imaju različite stavove o smjeru hrvatske vanjske politike, što se najbolje vidjelo na primjeru Bosne i Hercegovine te prijedlogu o primanju Finske i Švedske u NATO, tako se ne mogu dogovoriti niti oko prijedloga za veleposlanike. U jednom trenutku je gotovo usuglašen odlazak Mire Kovača u Pariz i Davora Ive Stiera u Vatikan. No, onda se Vlada nije složila s Milanovićevim prijedlozima da Ranko Ostojić ode u Katar, Dragan Đurić u Tuzlu i Mihael Zmajlović u Crnu Goru pa je sve puklo i nastavilo se s međusobnim optužbama.

S jedne strane ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman optužuje Milanovića da traži da on predloži veleposlanike za polovicu ispražnjenih mjesta, a s druge strane predsjednik poručuje kako želi biti brana i spriječiti da HDZ ugrabi "sve što može".

Kako do dogovara očito ne dolazi jer ni jedan strana ne popušta, hrvatska diplomacija našla se u pat-pozicija.