Butković uvjerava: Sva sredstva koja uberemo od posebnog poreza preusmjerit ćemo prema socijalno najpotrebitijima

Vlada je sa sjednice u petak uputila u saborsku proceduru konačan prijedlog zakona o dodatnom porezu na dobit. Obveznici dodatnog poreza na dobit će prema vladinom prijedlogu, biti oni s povećanom dobiti neovisno o djelatnosti koju obavljaju. Plaćat će ga kompanije s prihodima u 2022. većim od 300 milijuna kuna, po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.

Butković podsjeća da je Vlada u više navrata zbog problema koji su proizašli zbog korone, a kasnije i rata u Ukrajini, uvela mjere pomoći za građane i gospodarstvo. Mjere su bile vezane uz cijene struje, plina i toplinske energije.

Uvođenje poreza na ekstradobit Butković je nazvao solidarnim doprinosom svih koji su u tom razdoblju imali dobru dobit i koji su dobro  poslovali.

"Oni će zato solidarno pomoći svim onima, socijalno najugroženijima, budući da ćemo sva sredstva koja uberemo od tog zakona preusmjeriti prema socijalno najpotrebitijima", rekao je ministar.

Dodao je kako su državne mjere pomoći građanstvu i gospodarstvu još na snazi, odnosno da vrijede do prvog kvartala iduće godine. Nakon toga, kaže Butković, vlada će pratiti situaciju i ponovno intervenirati, vjerojatno produljenjem mjera, a možda i dodatnim mjerama.

Prijedlog zakona o dodatnom porezu, kazao je Butković, usuglašen je na razini koalicije svih stranaka vladajuće većine, a očekuje da će u saboru dobiti potporu i drugih zastupnika koji ne čine vladajuću većinu. 

Ne vjeruje da bi zakon mogao pasti na Ustavnom sudu.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić objasnio je promjene u prijedlogu zakona nakon javnog savjetovanja.

Naveo je da je je 38 raznih sudionika iznijelo 162 prijedloga u javnom savjetovanju. Primjerice, rekao je, dodan je  stavak u kojem se izričito navodi da će svaka kuna i lipa biti izdvojena za pomoć najpotrebitijima.

"Ovo je jednokratna mjera postavljena na horizontalni način, a obuhvaćeni su svi vidovi gospodarstva", kazao je uz ostalo državni tajnik.

Smisao zakona je, naglasio je uz ostalo, da se oporezuje operativna dobit, a ne nekakva računovodstvena kategorija, te da će se za dodatno oporezivanje uzimati samo one godine koje su poduzetnici u plusu.

Na pitanje oporezuje li se kompletna dobit ili samo višak, pojasnio je da ako je dobit sada 120, a u baznom je bila 100 onda se ne oporezuje, dok je sve iznad toga predmet oporezivanja.