HRVATI IZVAN HRVATSKE

Bušić: Sabor i vlada nastavit će se boriti za jednakopravnost Hrvata u BiH, Zovko: Dayton gotovo i ne postoji

Autor

ig/h

Predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravka Bušić izjavila je u petak kako će se Sabor i Vlada Andreja Plenkovića nastaviti snažno angažirati na međunarodnim forumima na postizanju jednakopravnosti Hrvata u BiH.

13.11.2020. u 14:17
Ispiši članak

"Vlada Andreja Plenkovića je kroz posljednji mandat uložila veliki napor kako bi pitanje konstitutivnosti i jednakopravnosti vratila kao temu na važne europske i svjetske forume. Učinjeno je, usudila bih se reći, više nego u mandatu bilo koje ranije vlade", rekla je Bušić u video poruci objavljenoj tijekom svečane akademije Hrvatske zajednice Herceg-Bosne održane u Mostaru.

Po njezinim riječima, pitanje položaja Hrvata i u ovome mandatu ostat će u fokusu Vlade, Sabora i saborskog Odbora za Hrvate izvan RH. Bušić je najavila kako će saborski odbor održati posebnu sjednicu posvećenu 25. obljetnici potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, s naglaskom na prava konstitutivnih naroda koja se, kako je ustvrdila, snažno dovode u pitanje.

Hrvatska eurozastupnica Željana Zovko ocijenila je kako su se prava Hrvata od potpisivanja Daytonskog sporazuma do danas dramatično smanjila.

"Mirovni sporazum potpisan u Daytonu prije 25 godina, danas gotovo i ne postoji, barem što se tiče prava trećeg konstitutivnog naroda - Hrvata i drugih narodnosti koje čine tu zajednicu u većinski hrvatskim općinama", kazala je Zovko. "Pregledom dokumentacije i knjiga ustavnog suca Mate Tadića da se utvrditi da je dejtonsko-pariški mirovni sporazum promijenjen preko 100 puta kako bi se institucionalno oslabila treća konstitutivna jedinica, hrvatski narod u BiH“, ustvrdila je eurozastupnica.

Zovko je ocijenila kako se stalno pogoduje stvaranju unitarne građanske države po zahtjevu bošnjačke strane i dodala kako ipak postoji rješenje koje bi moglo zadovoljiti sve strane.

"Zaključak je da je građanski model moguć i putem tri federalne jedinice", istaknula je Zovko. Po njezinim riječima, upravo je federalizam odgovor na sve probleme koji Bosnu i Hercegovinu čine problematičnom državom, o čemu je usvojeno i nekoliko rezolucija Europskoga parlamenta.

Zovko se pozvala na primjere europskih naroda koji su zbog "kompleksne prošlosti različitih jezičnih i etničkih zajednica prepoznali federalizam kao srednji put između ekstrema koji su stoljećima dovodili do napetosti i prijetile nestabilnošću zemljama koje danas predvode Europu“.

Zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto ocijenila je kako su uspostavom Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Hrvati iz BiH uspjeli opstati i očuvati BiH kao državu.

"Bez Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, a kasnije Hrvatske republike Herceg-Bosne i Hrvatskoga vijeća obrane ne bi bilo moguće obraniti prostore BiH u kojima obitavaju Hrvati, te ne bi bilo moguće sačuvati BiH kao cjelovitu državu hrvatskog naroda", ocijenila je Krišto.

Po njezinim riječima hrvatski političari u BiH nastavit će se zauzimati za izmjene izbornoga zakona i Ustava zemlje kako bi Hrvati ostvarili jednakopravnost, za što su se borili u Domovinskome ratu.

Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, koja od 1997. funkcionira kao udruga, organizirala je u petak obilježavanje 29. obljetnice od utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, nastale na dan pada Vukovara kao sredstvo za obranu od predstojeće agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.