Burilović: Otvaranje Pelješkog mosta osnažit će ekonomske potencijale RH

Otvaranje Pelješkog mosta konačno spaja hrvatski teritorij u jednu cjelinu, dodatno će osnažiti ekonomske potencijale Hrvatske i povećati konkurentnost gospodarstva Dubrovačko-neretvanske županije, istaknuo je u utorak predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović.

"Otvaranje Pelješkog mosta konačno spaja hrvatski teritoriji u jednu cjelinu. Osim što je to naš jasan strateški cilj, ujedno je i cilj EU", kazao je Burilović u povodu današnjeg svečanog otvaranja Pelješkog mosta.

Važnost tog mosta, kako je istaknuo, vidi se i u činjenici da su njegovu izgradnju podržale SAD, dominantno financirala EU, izgradila kineska poduzeća uz nadzornu kontrolu hrvatskih institucija i stručnjaka.

"Evidentno je kako će Pelješki most dodatno osnažiti ekonomske potencijale RH, a naglašeno povećati konkurentnost gospodarstva Dubrovačko-neretvanske županije, učiniti Pelješac, Korčulu, Mljet i Lastovo kao i Dubrovnik pristupačnijima", kazao je Burilović, navodeći kako će gužve na graničnim prijelazima s BiH biti manje, a prometna povezanost i protočnost veća.

Puštanjem u promet Pelješkog mosta i prometnom približavanju krajnjem jugu zemlje Hrvatska polako zaokružuje mrežu suvremenih prometnica, rekao je Burilović navodeći kako je Hrvatska od prometno izolirane zemlje s manje od 300 kilometara autocesta prije tridesetak godina danas s više od 1.300 kilometara autocesta i brzih cesta četvrta najbolja zemlja u EU po broju kilometara na milijun stanovnika. 

Otvaranje Pelješkog mosta jedan je u nizu pozitivnih trenutaka ove godine za Hrvatsku, ocijenio je Burilović.

Podsjetio je kako je RH službeno primljena u euro područje 12. srpnja te će preuzeti euro kao službenu valutu 1. siječnja 2023., a istog bi dana trebala ući u Schengen prostor. Nije bez razloga da su sve tri ključne rejting agencije podigle kreditni rejting Hrvatske na najvišu razinu od stjecanja državne neovisnosti, kazao je Burilović te dodao kako od 1. siječnja 2023. Hrvatska postaje dio institucionalne jezgre EU.

Prema njegovim riječima, članstvo euro područja i Schengena predstavljaju trajno unapređenje institucionalnog okvira u Hrvatskoj - dobra i ljudi će se lakše kretati, a euro donosi niže cijene zaduživanja i eliminaciju velike većine valutnih rizika.

"Euro i Schengen su stoga poticaj investicijama domaćih i stranih poduzeća, snažan vjetar u leđa izvoznicima, a ne manje važno, jasan znak da je Hrvatska vjerodostojan partner NATO saveznicima i privržen član EU", istaknuo je Burilović.  

Naglašava kako je sve to postignuto u trenucima kada je inozemno političko i gospodarsko okruženje vjerojatno najsloženije od Drugog svjetskog rata.

"Izgradnjom prometnih i energetskih objekata; autoceste, mostovi, LNG terminal u Omišlju te ulaskom u euro područje i schengenski prostor osiguravamo kapacitete za razvoj ali i  spremnost na potencijalne krize", izjavio je Burilović u komentaru povodom otvaranja Pelješkog mosta.