MOST ODAHNUO

BRATOUBILAČKI RAT U DOMOVINSKOM POKRETU Kako su od potencijalno velike stranke propali u kratkom roku: osobni animoziteti, razlike, teške riječi...

Autor

ig/Slobodna Dalmacija

Još donedavno, Domovinski pokret odavao je dojam "male" stranke u velikom usponu. Ulazak Miroslava Škore u drugi krug izbora za zagrebačkog gradonačelnika bio im je svojevrsna besplatna reklama, i makar ni sami nisu previše vjerovali da mogu ugroziti Tomislava Tomaševića, iskoristili su svojih "pet minuta" nacionalne vidljivosti u medijima, piše Slobodna Dalmacija.

27.07.2021. u 22:52
Ispiši članak

Ali, čini se da je već tada proklijala klica raskola kojemu svjedočimo ovih dana, prije svega na relaciji predsjednik Škoro - zamjenik predsjednika Mario Radić, ujedno i politički tajnik stranke, poznat i kao suvlasnik Pevexa.  

Iako se ni u HDZ-u neće buniti protiv takvog epiloga, sigurno su nakon vijesti o bratoubilačkom ratu u Domovinskom pokretu odahnuli i u Mostu, a mnoge su se želje tim povodom obnovile i u SDP-u. A zbog čega, pitate se?

Zašto se, unatoč teškim ljetnim sparinama, najednom lakše diše u Mostu nema potrebe posebno objašnjavati: Domovinski pokret im je izravna konkurencija koja im je počela "uzimati" desno biračko tijelo, kojem su se i sami počeli sve učestalije obraćati nakon što su napustili, pokazalo se, neodrživu poziciju svjetonazorski neutralnog prosvjednog, ili bolje, populističkog pokreta koji je ciljao na sve prosvjedne birače. Da bi se potom ipak okrenuli demokršćanima i konzervativcima, desnom centru, pri čemu nisu zaboravili niti na poruke namijenjeno krajnjoj desnici (za tu je populaciju donedavno bio zadužen Miro Bulj, a vidjet ćemo kako će to izgledati s obzirom da je sada i na funkciji gradonačelnika Sinja).

Hoće li nekim čudom Domovinski pokret preživjeti aktualna trvenja izazvana objavom Škorinog demisioniranja s čela stranke, nemoguće je prognozirati, ali s obzirom na profil ekipe koju je okupio oko sebe, teško je očekivati da će od stranke koja se politološki može svrstati u tip predsjedničke stranke nastale kao rezultat tendencijske prezidencijalizacije stranačke strukture (ne zaboravimo, utemeljena je kao Domovinski pokret Miroslava Škore!), prerasti u uzor unutarstranačke demokracije i pluralističnosti. Sudeći po istupima članova koji ovih dana govore u javnosti, Domovinski pokret jednostavno ne pokazuje takav potencijal, takvu širinu.

Uostalom, Škorinim odlaskom dobili smo novi neobični "institut" unutar stranke – Škorinu sestru!

Kako god se rasplela sadašnja kriza u Domovinskom pokretu, i za koga još bude vrijedila ona "Ima izać!", teško je očekivati da će ta stranka predstavljati ozbiljniji potencijal na desnici. Štoviše, izglednije je da će se utopiti u moru manjih desnih stranaka, čak i ako se realizira neka od teorija koje spominju isturivanje imena kao što je ono Ivana Penave, pa čak i Brune Esih te još nekih desničara čiji su dosadašnji rezultati ostali ipak ispod iskazanih ambicija pa se ne bi trebalo čuditi i novim neobičnim kombinacijama, suradnjama i transferima.

Svađe u vrhu Domovinskog pokreta aktualiziraju i staru bolnu temu hrvatske unutarstanačke demokracije: to je prije svega pitanje participacije "običnih" članova u unutastranačkim procesima stvaranja politika, za koju otprije znamo da je, unatoč deklarativnim rješenjima, na niskoj razini; ali i pitanje postojanja različitih struja iliti frakcija u nekoj stranci.

Istina, i HDZ i SDP, kao najveće stranke, mogu se po tom pitanju pohvaliti sadržajnim iskoracima kod unutarstračkih izbora. Ali, ni u njima frakcije nisu nešto o čemu se rado priča. Sjetimo se, HDZ se u jednom trenutku suočio s rastom desnog, naglašeno konzervativnog krila, na čije je čelo bio isturen Davor Ivo Stier, a tu se negdje čitavo vrijeme gurao i Miro Kovač, ali ta je situacija "neutralizirana" nakon poznatog ishoda unutarstranačkih izbora, dok je u SDP-u posljednjih godina najozbiljniju frakcijsku inicijativu neuspješno bio pokrenuo Ranko Ostojić...

I dok se i najveće stranke diče unutarstanačkom demokracijom i inkluzivnošću članstva gotovo jedino pri periodičkim izborima vodstva, a ne toliko i kod kreiranja stranačkih politika, frakcije su posebno osjetljiva tema koje upućuju na krhkost unutarstranačke demokracije na našim prostorima.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.