Branitelji na sam Badnjak napravili čudo: Akcija je počela osam dana ranije

Dereza je kao naselje u sastavu grada Pakraca bila snažno pobunjeničko uporište, puno srpskih ekstrema, s kojeg su napadali Badljevinu i Omanovac. Također, bila je i vrlo važno strateško mjesto, jer oslobađanjem nje stvorili bi se preduvjeti za znatno lakše oslobađanje Papuka i u potpunosti bi se oslobodila cesta Pakrac – Daruvar.

Akcija oslobađanja, nazvana operacija Maslačak, pokrenuta je 16. prosinca 1991. godine. U akciji je sudjelovala badljevačka 4. satnija 76. samostalnog bataljuna pod vodstvom Marijana Čapeka, siračka satnija daruvarskog 52. samostalnog bataljuna te čakovački 54. samostalni bataljun.

FOTO: hcz-zu/Ilustracija

Uspjeh na Badnjak

Nakon žestoke borbe, hrvatski su branitelji došli do prvih kuća, no onda su dobili zapovijed da se moraju povući prema početnim položajima jer napadi s bokova prema Maloj Derezi i Donjim Grahovljanima nisu uspjeli. Branitelji su ponovno istim pravcem 18. prosinca pokušali isto, no opet bezuspješno. Konačno, 24. prosinca, na sam Badnjak, Badljevčani oslobađaju Veliku Derezu, a postrojbe MUP-a Malu Derezu.

Inače, bitkom za Pakrac, u čijem je sastavu i Dereza, započeo je Domovinski rat protiv velikosrpskog agresora. Oružani sukob hrvatskih policijskih postrojbi sa pobunjenim Srbima počeo je 1. ožujka 1991. godine. To je bio prvi otvoreni oružani sukob hrvatskih regularnih snaga sa srpskim pobunjenicima. Bitka sa srpskim pobunjenicima, koji su u noći sa 1. na 2. ožujka 1991. na prijevaru razoružali policajce hrvatske nacionalnosti u Pakracu (njih 16) te tako preuzeli nadzor nad policijskom postajom, završila je ujutro 3. ožujka, kad su se srpski pobunjenici razbježali u šume ili sela kojima je pristup bio zapriječen barikadama.

FOTO: Screenshot/YouTube

Sve je i započelo u Pakracu

Političke razloge inicijative za pripajanje mjesta s većinskim srpskim stanovništvom općini Pakrac potvrdio je početkom veljače 1991. i čelnik zapadnoslavonskog SDS-a, predsjednik Regionalnog odbora SDS za Slavoniju i Baranju Veljko Džakula. Sljedeći korak su napravili dužnosnici Skupštine Općine Pakrac, u kojoj su uglavnom bili Srbi. Tog dana pobunjeni Srbi vođeni SDS-om poskidali su hrvatske zastave i postavili srpske. Na skupštinsko općinskoj zgradi, osvanula je i ona četnička…

Suze Iloka: Masovni egzodus nakon mučnog referenduma

Hrvatska reakcija je uslijedila idućeg dana, 2. ožujka. Postrojba specijalne policije RH je krenula iz Bjelovara. Prvo je uklonila barikade na cestovnoj prometnici prema Daruvaru. Rano ujutro hrvatska policija došla je u Pakrac. Pobunjeni policajci su se na vijest o dolasku specijalne policije povukli u obližnja brda. U brda Papuka i Psunja povukao se i dio srpskoga stanovništva iz Pakraca i okolice. Dolazak specijalnih snaga hrvatske policije u Pakrac u srpskim je medijima popraćen izvještajima o poginulim i ranjenim Srbima, iako su u Pakracu ranjena samo tri hrvatska policajca. Nekoliko dana poslije te su informacije demantirane, piše Povijest.hr.

* Tekst je nastao u okviru projekta "Čuvanje sjećanja na žrtve Domovinskog rata" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.