'KOJI VEĆ FILM PO REDU...'

Božinović se sastao s kineskim kolegom, a onda komentirao švicarske novinare: Još jedan jalov pokušaj da se optuži hrvatsku policiju

Autor

mo/h

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović poručio je u četvrtak da Hrvatska ne dopušta i neće dopuštati ilegalne ulaske migranata u zemlju te naglasio da hrvatska policija s tim u vezi postupa po zakonu. Božinović je komentirao u izjavi za novinare u Zagrebu, nakon sastanka s kineskim ministrom javne sigurnosti Zhao Kezhijem, prilog Švicarske radio televizije (SRF) objavljen u srijedu u kojem hrvatski policajci navodno silom vraćaju ilegalne migrante u susjednu Bosnu i Hercegovinu.

16.05.2019. u 19:50
Ispiši članak

Švicarski novinari su potkraj travnja dva dana zaredom sa skrivenih položaja navodno dokumentirali četiri tzv. "push back“ akcije, odnosno vraćanje migranata protiv njihove volje u kojima je u BiH prebačeno 70 migranata, uglavnom iz Pakistana, Afganistana i Alžira. Ministarstvo unutarnjih poslova odgovorilo je SFR-u da se na snimci radi o "službenoj akciji u skladu sa Schengenskim kodeksom koja ima za cilj spriječiti ilegalni ulazak u EU“.

"Prvo bih htio reći da je cijeli taj prilog koncipiran na način da hrvatska policija provodi nasilje i to nije prvi put. Ne znam koji je ovo film po redu koji govori o nasilju hrvatske policije gdje ima svega samo nema nasilja. Dakle, to je još jedan jalov pokušaj da se optuži hrvatsku policiju, koja, ponavljam, provodi nacionalno zakonodavstvo, provodi europsko zakonodavstvo”, kazao je ministar.

Hrvatska policija je već duže vrijeme suočena s optužbama da migrante koje se nađu na hrvatskom teritoriju nezakonito vraća u BiH umjesto da im pruži priliku da zatraže azil u Hrvatskoj te da ih fizički zlostavlja i krade imovinu. MUP sve takve optužbe odbacuje i ističe da se migrante "obeshrabruje" od pokušaja ilegalnih ulazaka u zemlju.

Božinović je naglasio da Hrvatska kao suverena zemlja ne dopušta i neće dopuštati ilegalne ulaske u zemlju.

Upozorio je također da u pograničnim područjima, posebice u Sisačko-moslavačkoj županiji, ima minsko sumnjivih dijelova u koje iz sigurnosnih razloga ne ulaze niti hrvatski policajci te da migrantima prijeti pogibelj.

"Mi smo više puta pozivali sve one koji imaju kontakte s migrantskom populacijom da im, upravo zbog opasnosti od pogibelji, u kontaktima koje očito imaju, objasne da Hrvatska kao suverena zemlja ne dopušta i neće dopuštati ilegalni ulazak u RH”, kazao je ministar.

"Hrvatska provodi schengensko zakonodavstvo na način da onima koji zatraže azil to omogućava", naglasio je.

Božinović je napomenuo da oko 80 posto svih podnositelja azila u Hrvatskoj nestane u postupku dok čekaju na rješenja nadležnih tijela, što upozorava na zloporabu tog instituta. Riječ je, objasnio je, o tzv. sekundarnoj migraciji.

"Kad budu legitimirani od strane nadležnih tijela vlasti Austrije, Njemačke ili bilo koje druge države članice, njih se vraća u Hrvatsku. I onda imate zatvoren krug. Ljudi koji ne žele biti u Hrvatskoj, oni odu u treće zemlje koje ih ne žele primiti nego ih vraćaju Hrvatskoj koja bi trebala brinuti o onima koji ne žele biti u Hrvatskoj", kazao je.

"Upravo ta praksa povrata ljudi kao sekundarnih migranata u RH i činjenica da Hrvatska vodi vrlo preciznu, pogotovo u zadnjih godinu i pol, dvije dana, evidenciju svih takvih podnositelja azila, njih obeshrabruje za traženje azila u RH zbog toga što znaju da će prije ili kasnije biti vraćeni", kazao je.

Hrvatska policija suočila se do 1. svibnja ove godine s 4309 pokušaja nezakonitih ulazaka u RH i u istom tom razdoblju je uhitila i za krijumčarenje ljudima procesuirala 251 krijumčara za 263 kaznena djela, po podacima MUP-a.

Na pitanje ima li u Primorsko-goranskoj županiji dovoljno policajaca za postupanje s migrantima, odnosno hoće li se povećati njihov broj, ministar je odgovorio da ih ima dovoljno u svim hrvatskim županijama.

Ponovio je da migracije nisu lokalno ili regionalno pitanje, nego da se njima upravlja s nacionalne razine.

"Migracijama se upravlja s nacionalne razine, iz nacionalnog stožera koji je oformljen u ravnateljstvu policije. Taj stožer odlučuje o razmještaju policijskih službenika, o njihovom broju, o taktikama, zadaćama koje oni trebaju provoditi i ta fleksibilna organizacija u svakom je trenutku sposobna i spremna riješiti bilo koji problem koji se pojavi", kazao je.

U vezi problema s migrantima u Primorsko-goranskoj županiji, kazao je da je prije tjedan održan sastanak posvećen upadanju migranata u privatnu imovinu građana, da je od tada održano još nekoliko sastanaka s lokalnim vlastima u Mrkoplju i Begovom Razdolju te da je danas održan sastanak u Delnicama s predstavnicima šumarije i lovačkih udruga.

"Dakle, mi imamo, kao što smo više puta kazali, odgovor na svaki izazov, a o tome koji ćemo od tih odgovora upotrijebiti odlučuje stožer koji vodi i upravlja cijelim poslom vezanima za ilegalne migracije", kazao je.

Glavni ravnatelj policije Nikola Milina također je naglasio da hrvatska policija postupa po zakonu kada je riječ o ilegalnim migrantima.

"Kao što je ministar već rekao, hrvatska policija potpuno zakonito i profesionalno radi svoj posao zaštite granice. Mogu reći da je samo protekle godine bilo više od 1000 zahtjeva za azil. Nikako ne stoji da se onemogućava pristup sustavu azila. Proteklih dana bilo je nekoliko slučajeva pristupa tražitelja azila. Tako da to nikako ne stoji", kazao je.

Milina je naglasio da hrvatska policija prvenstveno suzbija krijumčarenje ljudi.

"Ove godine imamo još malo pa 300 krijumčara ljudi, oko 269 slučajeva već sada krijumčarenja ljudima, što je moram reći najveći rezultat", rekao je.

"Mi smo primarno usmjereni prema suzbijanju kriminaliteta povezano s krijumčarenjem ljudi", naglasio je. 

Naglasio je također da hrvatska policija aktivno spašava živote, podsjetivši na niz slučajeva tijekom zime, te ponovno apelirao na nevladine udruge da ne potiču migrante da se izlažu opasnostima, posebice u smislu minskih polja.

Milina je također potvrdio da će na komemoraciji u Bleiburgu u subotu biti i 12 hrvatskih policajaca, na poziv austrijske strane.

Hrvatski policajci pomagat će u komunikaciji s hrvatskim građanima vezano za bilo kakva postupanja austrijske policije, kazao je.

Božinović s kineskim kolegom razgovarao o jačanju suradnje

Suradnja Hrvatske i Kine ubrzano se razvija na svim područjima i može biti primjer za suradnju Kine s drugim zemljama u srednjoj i istočnoj Europi, suglasili su se u četvrtak u Zagrebu ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i kineski ministar javne sigurnosti Zhao Kezhi.

"Razgovarali smo o pitanjima migracija, terorizma, kibernetičkog kriminala, organiziranog kriminala, jer kao što smo više puta kazali, današnji sigurnosni izazovi su svi redom prekograničnog karaktera, a to znači da im se možemo suprotstaviti samo suradnjom, suradnjom kada je Hrvatska u pitanju i u okviru EU-a, ali i na globalnoj razini, a Kina je, ne trebam posebno naglašavati, jedan od glavnih globalnih aktera suvremenog svijeta", kazao je Božinović u zajedničkoj izjavi za novinare s kineskim kolegom.

Božinović je izrazio zadovoljstvo što se odnosi s Kinom razvijaju "odličnom dinamikom" na svim područjima.

Podsjetio je da je Hrvatska 2017. s Pekingom potpisala sporazum kojim se Kina priključila hrvatskom projektu sigurne turističke sezone.

"Prošlo ljeto smo imali šestero kineskih policajaca koji su bili ovdje kao pomoć prije svega kineskim turistima, kojih je prošle godine bilo oko 250.000", kazao je, izrazivši nadu da će ih ove godine biti i više, posebice nakon nedavnog posjeta kineskog premijera Li Keqianga Hrvatskoj.

Kineski premijer posjetio je u travnju Zagreb i Dubrovnik gdje je sudjelovao na summitu inicijative "16+1". Ta je inicijativa osnovana 2012. s ciljem jačanja kineske razmjene sa zemljama srednje i istočne Europe, a skup u Dubrovniku bio je deveti zaredom. 

"Zahvaljujem što je 14 polaznika i pripadnika hrvatske policije nedavno završilo edukaciju u NR Kini, a nastavit ćemo tim tempom tako što ćemo na našoj Policijskoj akademiji nadam se uskoro ugostiti eksperte iz Kine"”, rekao je Božinović, dodajući da će kineski ministar u petak posjetiti Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić"”.

"Smatramo da je bilateralna suradnja između RH i NR Kine snažan doprinos strateškoj suradnji između Europske unije i NR Kine i siguran sam da će za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, koje počinje početkom sljedeće godine, time biti dodani i novi sadržaji i nova dinamika u odnosima između EU-a i NR Kine", zaključio je Božinović.

Zhao je izrazio zadovoljstvo kontinuiranim produbljivanjem prijateljstva i odnosa između Hrvatske i NR Kine. 

"Razgovarali smo o nizu tema od zajedničkog interesa i postigli smo široku suglasnost", kazao je preko prevoditelja.

"Obojica smatramo da su sveukupno partnerstvo i suradnja Hrvatske i NR Kine ušli u razdoblje ubrzanog razvoja", kazao je, izrazivši zadovoljstvo mnogobrojnim projektima koji su dali konkretne rezultate na korist dvama narodima.

"Obojica smo dali visoku ocjenu suradnji na području sigurnosti i smatramo da je efikasna i plodonosna", istaknuo je.

"Dogovorili smo da ćemo prvenstveno produbiti suradnju na području borbe protiv terorizma, suzbijanja prekograničnog i organiziranog kriminala, jačanja kontrole na granicama kao i jačanja sposobnosti za provedbu zakona", kazao je.

Izrazio je također potporu mogućem potpisivanju sporazuma o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola što bi koristilo gospodarstvu i olakšalo kretanje ljudi.

"Od naše suradnje stvaramo primjer za suradnju Kine sa zemljama u srednjoj i istočnoj Europi, da zajedno budemo još bolji servis gospodarskom razvoju i društvu, na dobrobit naroda dviju zemalja", zaključio je.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.